Svjetska banka: Ekonomski rast u Evropi i Centralnoj Aziji i dalje sporiji nego prije pandemije

Projektovana stopa ekonomskog rasta za 2023. na tržištima u nastajanju i ekonomijama u razvoju regiona Evrope i Centralne Azije povećana je na 2,4%, što je i dalje manje nego prije pandemije korona virusa, navodi se u objavljenom Ekonomskom izveštaju Svjetske banke za taj region.

Jačanje rasta odražava pozitivnije projekcije za ratom pogođenu Ukrajinu, ali i za Centralnu Aziju, kao i za otpornost potrošnje u Turskoj i privredni rast u Rusiji koji beleži stopu veću od očekivane usljed rasta državne potrošnje na vojsku i socijalne transfere, navodi se u saopštenju Svjetske banke.

Isključujući Rusiju i Ukrajinu, u 2023. se predviđa privredni rast regiona za 3%, ali to je i dalje slabije u poređenju sa dugoročnim prosekom iz perioda prije izbijanja pandemije.

Procene Svjetske banke su da će u 2023. ekonomski rast u polovini zemalja Evrope i Centralne Azije biti sporiji ili skoro nepromenjen u odnosu na 2022.

U 2024. i 2025. očekuje se rast po stopi od 2,6% godišnje zbog slabije ekspanzije u Evropskoj uniji, najvećem trgovinskom partneru regiona, visoke inflacije, restriktivnijih uslova finansiranja i negativnih efekata rata u Ukrajini.

- Preklapanje šokova koji su posljedica rata, krize troškova života i klimatskih rizika stvara enormne izazove za Evropu i Centralnu Aziju - rekla je potpredsjednica Svjetske banke za region Evrope i Centralne Azije Antonela Basani.

Ukazala je da će biti neophodan nov pristup kako bi ove zemlje ponovno oživele rast produktivnosti, ostvarile bolje ekonomske i socijalne rezultate, unaprijedile otpornost i ubrzale napore usmjerene na dekarbonizaciju ekonomije.

Kako je procenila Svjetska banka, negativni rizici opterećuju buduće izglede tržišta u nastajanju i ekonomija u razvoju Evrope i Centralne Azije. Visoka inflacija može ostati prisutna u uslovima pojačane kolebljivosti globalnih robnih tržišta i rasta cijena energenata, a rastuća ograničenja u pristupu izvorima finansiranja mogu dovesti do veće nestabilnosti i restriktivnosti na globalnim finansijskim tržištima.

Privredni rast je od 2020. do 2024. slabiji nego u bilo kom drugom petogodišnjem periodu od 1990. naovamo, a mogao bi i dodatno da uspori, navodi se u izvještaju te finansijske institucije.

- Fiskalni deficiti su ove godine uglavnom nepromijenjeni, iako su države ranije planirale da sprovedu fiskalnu konsolidaciju nakon značajnog povećanja javne potrošnje u prethodnih nekoliko godina usljed pandemije kovida i krize troškova života - izjavio je glavni ekonomista Svjetske banke za region Evrope i Centralne Azije Ivajlo Izvorski.

Kako je dodao, rastući troškovi koje izazivaju starenje stanovništva, veće otplate kamata, ulaganja neophodna radi ublažavanja klimatskih promjena i prilagođavanja na njih, kao i potreba za otklanjanjem posljedica drugih istovremenih kriza, vršiće pritisak nesmanjenog intenziteta na državne budžete.

Ekonomija Ukrajine će ove godine najvjerovatnije ostvariti rast od 3,5% nakon pada od 29,1% u 2022, godini i to zahvaljujući stabilnijem snabdijevanju električnom energijom, rastu državne potrošnje, nastavku podrške donatora, boljoj žetvi i preusmjeravanju dela izvoza preko zapadnih granica te države, prognoze su ekonomista Svjetske banke.

U Turskoj se ove godine očekuje rast od 4,2%, ali će tempo rasta u 2024. i 2025. vjerovatno usporiti na prosječnih 3,5% uz hlađenje domaće tražnje usljed povećanja kamatnih stopa i postepene fiskalne konsolidacije.

U Rusiji, po ocjeni Svjetske banke, rast državnih rashoda i otpornost potrošnje vjerovatno će dovesti do rasta od 1,6% u 2023, nakon čega će se ova stopa sniziti na 1,3% u 2024. i 0,9% u 2025. zbog ograničenih kapaciteta i usporavanja potrošačke tražnje.

U Centralnoj Aziji se ove godine očekuje jačanje rasta na 4,8%, nakon čega bi, prema projekcijama, stopa rasta u 2024. i 2025. trebalo da se zadrži na prosječnih 4,7%, i to pod pretpostavkom da dođe do usporavanja inflacije.

Nasuprot tome, projekcije ukazuju na vjerovatno usporavanje rasta na Zapadnom Balkanu na 2,5% u ovoj godini, posle čega se očekuje povećanje na 3,3% u 2024. i 2025, čemu će doprinijeti ublažavanje inflatornih pritisaka, postepeni oporavak izvoza i povećani javni rashodi na infrastrukturne projekte koje podržavaju donatori.

- Potrošnja je tokom 2023. ostala otporna u Albaniji i Makedoniji, kao i u Crnoj Gori, usljed pozitivnog uticaja oporavka turizma, ali je doživjela pad u Bosni i Hercegovini, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji zbog slabije izvozne tražnje u EU - navodi se u izvještaju Svjetske banke.

Istaknuto je da snažnija trgovinska razmjena i veći prilivi novca i ljudi nastavljaju da podstiču ekonomsku aktivnost u pojedinim zemljama, i to naročito u Centralnoj Aziji i Južnom Kavkazu.

Jermenija, Gruzija i Tadžikistan već drugu godinu za redom bilježe najviše stope rasta u tom regionu.