Budućnost baterija nije u litijumu?

Naučnici širom svijeta intenzivno rade na snažnijim baterijama. Traže se rješenja koja ne bi nužno uključivala rijetke metale poput kobalta, nikla, mangana i litijuma. Iz njemačkih laboratorija stižu ohrabrujuće novosti, piše tportal.

Postlitijumski istraživački klaster u Ulmu, Karlsrueu i Gisenu sa 120 naučnika najveći je klaster te vrste u Evropi. Baterija sutrašnjice trebala bi se temeljiti na nekritičnim, uobičajenim elementima kao što su natrijum, magnezijum, kalcijum ili aluminijum, uvjeren je hemičar Maksimilijan Fičner iz laboratorije u Ulmu.

- Budući da potražnja ubrzano raste, moramo da postavimo tehnologiju na širu materijalnu osnovu kako ne bi bilo uskih grla u proizvodnji - naglašava Fičner.

Fokus je na pitanjima poput ekološkog otiska, vijeka trajanja, troškova proizvodnje i efikasnosti novih tehnologija. Prema Fičnerovom mišljenju, natrijum-jonska baterija trenutno ima najveće šanse za "zlatnu budućnost". Gotovo je jednako snažna kao litijum-jonska baterija, kaže, ali je bolja u drugim područjima.

- Natrijum-jonska baterija ima tu prednost da se za nju ne koriste kritične sirovine, ima bolja svojstva pri niskim temperaturama i može se brzo puniti - kaže istraživač te predviđa da će baterije u budućnosti postati još snažnije i jeftinije.

Istraživački klaster na univerzitet Ulm nije jedini koji se bavi budućnošću baterija, piše tportal. Proizvođači iz privatnog sektora i javni laboratoriji takođe naporno rade na pronalaženju novih rješenja.

- Vjerujem da je, posebno u početnim fazama, kada su mnoge stvari još vrlo neizvjesne, važno pratiti lance snabdijevanja, sirovine te na taj način identifikovati potencijale različitih opcija - kaže Anegret Stefan s Instituta Fraunhofer ISI u Karlsrueu.

Stefan i njen tim objavili su novu studiju o budućnosti alternativnih baterijskih tehnologija. Njihov rad jasno pokazuje da postoji mnogo potencijala u alternativnim baterijskim tehnologijama, ali nužan je njihov dalji razvoj.

Noviji tipovi baterija još uvijek imaju manju gustoću energije i još nisu toliko tehnološki zreli kao litijum-jonske verzije koje se uglavnom koriste u električnim automobilima.

Kad je riječ o odabiru baterije za električne automobile, važno je nekoliko karakteristika, poput odnosa njenog kapaciteta i težine te gustoće. Manje i lakše baterije tako su poželjnije zato što smanjuju težinu vozila i time mu omogućuju bolji performans.

- Naša studija pokazuje da neke alternativne tehnologije baterija imaju veliki potencijal, na primjer za niže troškove ili veću održivost, ali nemaju isti raspon primjena kao litijum-jonske baterije - kaže Stefan. Stoga ona smatra da će litijum-jonske baterije i dalje dominirati tržištem. Međutim postupno bi mogle biti zamijenjene alternativama u određenim područjima.

Prema studiji, nove vrste baterija postaju sve efikasnije i mogle bi jednog dana čak premašiti gustoću energije litijum-jonskih varijanti - i sve to uz nekritične resurse.

- Na primjer, u bliskoj budućnosti natrijum-jonske baterije mogu se sve više koristiti u malim automobilima. Ili litijum-sumporne baterije u manjim električnim avionima. Ili natrijum-sumporne ili cink-jonske baterije u stacionarnim aplikacijama.

Prije svega, Stefan poziva donositelje političkih odluka da ulože više napora u području istraživanja i razvoja u Njemačkoj i EU. Istraživači se slažu da je tehnologija baterija ključna da bi Njemačka kao tehnološka sila mogla održati korak s globalnom konkurencijom, piše tportal.