Kina i EU očekuju da do 2030-2035. riješe problem reciklaže vjetroturbina, solarnih panela i baterija

Dok se postojeće vjetroturbine i solarni paneli bliže kraju svog životnog vijeka i prijete da iza sebe ostave milione tona otpada, Kina traži rješenja za njihovu reciklažu i nada se da će uspostaviti funkcionalan sistem do 2030. godine piše Balkan Green Energy News. Istovremeno, evropske kompanije razvijaju tehnologije za potpunu reciklažu vjetroturbina, a predviđa se i da će recikliranje baterija postati profitabilno i održivo do 2035. godine.

Otpad od zatvorenih vjetroparkova i solarnih elektrana obično završava na deponijama, a neadekvatna reciklaža je jedan od argumenata koji često koriste kritičari obnovljive energije.

Nadležni u Kini sada najavljuju da će biti propisana nova pravila i standardi o tome kako da se demontiraju i recikliraju vjetroturbine i solarni paneli, piše Recharge. Vlasti se nadaju se da će sistem za reciklažu biti "u suštini razvijen" do 2030. godine.

Veliki broj solarnih panela i vjetroturbina u Kini je instaliran je početkom 2000-ih, a životni ciklus ove opreme je obično oko 20-25 godina. Prema nekim procjenama, ova zemlja će morati da reciklira 1,5 miliona tona solarnih panela do 2030. godine i čak 20 miliona tona do 2050. godine, navodi Recharge.

Očekuje se da će Kina do 2040. godine imati oko 250 GW solarnih modula i 280 GW vjetroturbina koje treba demontirati.

Kina je najveći svjetski korisnik i proizvođač opreme za obnovljivu energiju. Kako navodi Recharge, ova zemlja ima oko 1.161 GW instalisanog kapaciteta, a procjenjuje se da će do 2030. godine kapacitet postrojenja energije vjetra i sunca dostići 3.300 GW.

Vjetroturbine su 85-95% reciklabilne, ali reciklaža samih elisa je problematična jer su one napravljene od kompozitnih materijala, navodi se u izvještaju WindEurope.

U Evropi, danski startap Continuum Group tvrdi da je razvio tehnologiju za potpuno recikliranje elisa vjetroturbina, dok španska kompanija EnergyLOOP planira da otvori svoje inovativno postrojenje za reciklažu elisa već 2024. godine.

Proizvođač vjetroturbina Vestas, takođe iz Danske, je nedavno predstavio hemijski proces kojim se postojeće lopatice mogu u potpunosti reciklirati.

Istovremeno, kompanija Siemens Gamesa je instalirala prvu na svetu vjetroturbinu na moru sa elisama koje se mogu reciklirati. Instalacija je obavljena 2022. godine u vjetroelektrani na moru Kaskasi njemačkog energetskog giganta RWE.

Kada je riječ o baterijama, postoje procjene da će njihova reciklaža postati profitabilan i održiv posao do 2035. godine, sa oko 8 mlrd EUR prihoda i potencijalnim smanjenjem cijene baterija.

Očekuje se da će do 2030. godine više od 2 mlrd EUR biti uloženo u tržište reciklaže u EU, dok će za dalji rast tržišta do 2035. biti potrebno dodatnih 7 mlrd EUR.