Crna Gora ima veliki potencijal za vinski turizam - Turistima prvo treba nuditi naša vina

Crna Gora ima veliki potencijal za vinski turizam i proizvodi sve kvalitetnija vina. Međutim, s druge strane, ova oblast turizma je još uvijek nedovoljno razvijena, kazao je za Pobjedu profesor nekoliko fakulteta za turizam Miško Rađenović. Dodaje da je potrebno da se u ugostiteljskim objektima turistima nude prvo crnogorska vina koja u mnogim lokalima nedostaju.

Kompanija 13. jul-Plantaže je nosilac našeg kompletnog vinogradarsko-vinskog sektora i zahvaljujući kvalitetu vina, kojima cijeli svijet vjeruje, visoko je pozicionirala Crnu Goru na vinskoj mapi svijeta. Zahvaljujući, prije svega, "Vrancu", ali i drugim našim vinima, Crna Gora se danas u svijetu prepoznaje kao mala zemlja velikih vina

Rađenović podsjeća da prvi organizovani razvoj "vinskog turizma" počinje 2007. godine od strane Udruženja vinara i vinogradara Crne Gore i GTZ-a. Izdata je brošura "Vinski put Crne Gore" i napravljen je odličan početak promocije toga oblika selektivnog turizma.

- Trenutno u ponudi ima oko dvadesetak vinarija koje imaju zvaničnu ponudu vinskog turizma. Najveća vinarija je svakako Plantaže sa kompletnom ponudom u skladu sa zahtjevima vinskog turizma - ističe Rađenović.

On dodaje da su problemi sa jedne strane nedostatak sinergije marketinga od strane hotelijera, turističkih agencija, izdavalaca privatnog smještaja i svih drugih koji su na neki način povezani sa turistima koji borave u Crnoj Gori i samih proizvođača vina.

Kao jedan od primjera dobre promocije crnogorskih vina i cjelokupne gastro ponude je promotivna aktivnost Nacionalne turističke organizacije Crne Gore na Fud festivalu (Food Festival) koji se održao u julu u Londonu.

- Najveće interesovanje posjetilaca bilo je upravo za degustaciju crnogorskih proizvoda na našem štandu. Ovo je bila sjajna prilika da se Crna Gora prezentuje treću godinu zaredom i pokaže svoju ponudu, što hrane i vina, što cjelokupnu turističku ponudu - kazao je Rađenović.

Napominje da, sa druge strane, opremanje vinarije i pratećih sadržaja često prati i nedostatak finansija i druge infrastrukture za vlasnike tako da se ozbiljno mora razmisliti i o direktnom i još većem uključivanju države kroz razne vidove pomoći.

- Sigurno da poslije određenog zaostatka od nekoliko godina u odnosu na region crnogorski proizvođači vina su počeli da proizvode vina vrhunskog kvaliteta ne samo u okvirima Crne Gore nego i van njenih granica - smatra prof. Rađenović.

Još više ohrabruje, po njegovim riječima, to što se sve više proizvode vina od autohtonih crnogorskih sorti. Izdvaja projekat koji su počele Plantaže o genetskoj analizi sorte kratošija i vranca.

- Takve projekte bi trebalo razvijati i nastaviti u saradnji sa Univerzitetom Crne Gore – Biotehničkim fakultetom i ostalim relevantnim (sektorom turizma) institucijama u Crnoj Gori. Jedino spoj nauke i realnog sektora može doprinijeti konkretnom razvoju. Za sada ta sinergija ne postoji i većina proizvođača pokušava i bavi se individualnim promocijama - kaže Rađenović koji naglašava da se već više godina organizuje nekoliko veoma uspješnih prezentacija i promocija vina u Crnoj Gori - salon vina, sajam vina itd.

- To svakako treba pohvaliti i maksimalno podržati od strane i državnih i privatnih institucija. Jedan od najvećih problema je da se turistima, u većini slučajeva, prvo nude vina koja se proizvode van Crne Gore, a crnogorskih uglavnom ima veoma malo u ponudama - tvrdi Rađenović.

Ističe i da se gastro turizam u Crnoj Gori sve više razvija, ali kao i za vinski turizam razvoj treba podržati po svim osnovama i napraviti ozbiljne i održive planove.

- Takođe, treba poraditi i na zakonskim normativima koji bi mogli doprinijeti razvoju kao što je "Regulativa ponuda crnogorskih vina i hrane u restoranima u Crnoj Gori" - kazao je Rađenović koji ističe da, upoređujući ostale regije vinskog i gastro turizma - Francuska, Italija, Hrvatska - Istra, oni imaju veliki značaj.

- Jedan je od presudnih faktora motivacije turista za odlazak u neku destinaciju. Polako alternativni ili selektivni oblici turizma dobijaju primat u odnosu na dosadašnje 3S. Svakako treba težiti razvoju koji trenutno imaju Francuska, Italija i svakako Hrvatska ili regija Istra i po tim modelima (pogotovo Istra) graditi buduću strategiju razvoja sektora gastro i podsektora vinskog turizma u Crnoj Gori - tvrdi Rađenović.

Smatra da se u svrhu razvoja ovog vida turizma moraju uraditi strategije, planovi i druge akcije koje će se sporovoditi.

- Svjedoci smo da je i do sada u Crnoj Gori bilo strategija po raznim osnovama koje se nijesu poštovale i sprovodile. Smatram da u ovom slučaju treba osmisliti i napraviti strategijski i organizovani razvoj jer u suprotnom dobijamo stihijski što svakako Crna Gora, kako sa trenutnim tako i sa potencijalnim razvojem gastro i vinskog turizma, uveliko zaslužuje - zaključuje Rađenović.

Ljubitelj vina, somelijer, Janko Racković kaže za Pobjedu da smo stidljivo krenuli sa razvijanjem vinskog turizma, ali da se situacija popravlja iz godine u godinu.

- Naravno, još postoji veliki prostor za napredak, ali važno je da polako napredujemo. Najvažnija stavka je da širimo gastro i vinsku kulturu, a onda će kroz to doći i do razvoja vinskog turizma. Treba da se ugledamo na Istru i da pokušamo njihov model, uz određene korekcije, da primijenimo u Crnoj Gori. Sve ovo važi i za razvoj maslinarstva, jer ta dva segmenta u turističkom smislu idu zajedno - ističe Racković dodajući da je to jedna od perspektiva turizma.

- Nikako kao izdvojen segment, već kao dio ponude. Realno, neće gosti doći u Crnu Goru samo zbog vinskog turizma, ali veliki broj njih je spreman da u sklopu odmora, jedan dan ili par sati izdvoji za posjetu nekoj vinariji - kaže Racković.

Menadžerka službe za vinski turizam u Plantažama Dijana Milošević ističe da je to potencijal kojim bi na globalnom nivou još bolje pozicionirali Crnu Goru.

Ona podsjeća da su Plantaže razvojem vinskog turizma počele da se bave 2007. godine kada je otvoren vinski podrum Šipčanik, koji je danas najposjećeniji turistički lokalitet u centralnom regionu naše zemlje.

- Tada smo počeli sa prvim organizovanim posjetama, a danas bilježimo rekordne parametre u broju posjetilaca i prihodima koje ostvarujemo, kako od individualnih posjetilaca tako i od turističkih grupa koje dolaze posredstvom agencija. Kako mi volimo da naglasimo, vinski putevi najčešće obuhvataju rute i predjele u određenom vinskom regionu, a vrlo je rijetko da čitavo jedno podneblje doživite u okviru samo jedne vinarije, što upravo omogućava ponuda naše kompanije - kazala je Milošević dodajući da gost, koji barem jednom posjeti njihove podrume, ne izađe a da nije fasciniran onim što je čuo, vidio, probao.

- Svakodnevno možemo čuti od naših gostiju da nigdje u svijetu, pa ni u velikim vinskim zemljama, nijesu otkrili takvu riznicu blaga na jednom mjestu - naglašava Milošević.

Ova kompanija, po njenim riječima, čuva hiljadugodišnju crnogorsku tradiciju vinogradarstva i vinarstva.

- Najveću pažnju posvećujući crnogorskim autohtonim sortama vinove loze i autentičnom crnogorskom vinu, u kome se ogleda crnogorska kultura i duh jedinstvenog podneblja smještenog između mora i planina - kazala je Milošević dodajući da se svakako trude da prate trendove i unapređuju kvalitet usluga, a da uz to sačuvaju originalnost proizvoda.

Činjenica je, kako naglašava, da nivo vinske kulture u Crnoj Gori raste, broj privatnih malih vinarija je sve veći, proizvode se sve bolja vina.

- Crna Gora kroz Plantaže ima vina kojima cijeli svijet vjeruje i imamo kao država veliku šansu da razvijemo pravu vinsku priču, a to je budućnost na kojoj svi zajedno moramo da radimo, od najmanjih do najvećih - poručuje na kraju Milošević.

Kako ističe Rađenović vinski turizam kao podsektor gastro turizma postoji od kada postoje i turistička kretanja. Napominje da zbog ovog sektora 30 procenata turista odlučuje da putuje.

- Još uvijek je kod nas nedovoljno razvijen. Jedan od razloga je to što se u sektoru ugostiteljstva ne pridaje dovoljno pažnje autentičnoj hrani, koju Crna Gora svakako ima, a koja je uz vino nezaobilazni dio gastro turizma - smatra prof. Rađenović.

Racković ističe da bi bilo dobro da se napravi gourmet vodič za čitavu Crnu Goru.

- Tu bi se našle preporuke restorana, vinarija, uljara itd. Sve to ispratiti kroz digitalni marketing i na taj način omogućiti gostu da unaprijed zna što ga čeka. Takođe država mora da pomaže razvoj malih seoskih domaćinstava, jer to je ono što gosti traže. Žele da vide nešto autentično, da osjete prirodu, naše gostoprimstvo i pobjegnu od gradskih gužvi - kaže Racković.