Kako zaštititi autorska prava u eri vještačke inteligencije?

Nakon što je kompanija OpenAI lansirala program ChatGPT pojavilo se veliko interesovanje za vještačku inteligenciju (AI), imajući u vidu izuzetne karakteristike i specifične mogućnosti ovog programa.

U ovom trenutku brojni svjetski tehnološki giganti razvijaju svoje čatbotove, a posljedice mogu biti brojne. Neki se plaše da će se određena zanimanja ugasiti, jer će ih vještačka inteligencija zamijeniti, najprije u određenim aspektima, a zatim u budućnosti i potpuno. Jedna od nedoumica javlja se i kada je riječ o autorskim pravima djela koje kreira AI.

Prema Zakonu o autorskim i srodnim pravima, nosilac autorskih prava mora biti fizičko lice, sa jedinim izuzetkom kada je u pitanju filmska produkcija, gdje nosilac autorskog prava može takođe biti pravno lice, odnosno producent čije ime je naznačeno u samom filmu.

- Dodatna prepreka za prepoznavanje AI kao autora je da, prema Zakonu o autorskim i srodnim pravima, djelo mora biti duhovna tvorevina autora, što je nespojivo sa prirodom AI kao računarskog programa jer je duhovnost isključiva karakteristika ljudskog roda. Ovakvo zakonsko rješenje isključuje mogućnost da se AI prizna kao autor, te da za nju važe i na nju se odnose autorska prava i pripadajuće obaveze definisane ovim zakonom - objašnjavaju pravnici iz advokatske kancelarije Stojković Advokati.

Kancelarija za autorska prava Sjedinjenih Američkih Država objavila je Izjavu o politici (Statemenf of Policy) u vezi sa autorskim pravima djela koja potiču od AI. Sa stanovišta Kancelarije jasno je utvrđeno da autorska prava mogu zaštititi samo materijal koji je proizvod ljudske kreativnosti.

U jurisdikcijama kao što su Velika Britanija i Novi Zeland relevantno zakonodavstvo uključuje odredbe za vlasništvo nad autorskim pravima na djelu koje je stvorila AI. The Copyright, Designs and Patents Act 1988 (Ujedinjeno Kraljevstvo) dio 9(3), predviđa da je u slučaju djela koje je kompjuterski generisano autor onaj "sa čije strane je preduzeta radnja neophodna za stvaranje izvedenog djela". Ako je određena osoba instruirala, odnosno programirala AI da stvori određeno djelo, ta osoba će biti i autor.

- Većina jurisdikcija se slaže u tome da autorsko djelo pripada autoru, a to mora biti čovjek. U tom smislu, pravnu zaštitu za ono sto je nastalo kao proizvod vještačke inteligencije trebalo bi da uživaju programeri koji su kreirali softver, odnosno kompanija za koju oni rade - kažu advokati.

Ovo je danas veoma aktuelna tema kojom se bave pravnici u cijelom svijetu. Postoje tri teorijska koncepta u odnosu na mogućnosti zaštite tvorevina vještačke inteligencije, a to su: autorsko-pravna zaštita, patentna zaštita i posebna vrsta zaštite, odnosno sui generis zaštita.

- Prema Zakonu o autorskim i srodnim pravima, da bi određeno stvaralaštvo dobilo autorsko-pravnu zaštitu ono mora biti originalna tvorevina autora izražena u određenoj formi. Samo ta konkretna forma u kojoj je originalnost izražena uživa pravnu zaštitu autorskog prava. Zato se za autorsko pravo kolokvijalno kaže da ono štiti formu, a ne suštinu. Sa druge strane, prednost je u tome što je autorsko-pravna zaštita najbrža, odnosno onog trenutka kada djelo nastane odmah uživa zaštitu, čak i prije objavljivanja - objašnjavaju Stojković advokati.

Patentna zaštita, shodno Zakonu o patentima, odnosi se samo na pronalazak iz oblasti tehnike koji je nov, koji ima inventivni nivo i koji je industrijski primjenljiv. Takođe, za registraciju patenta potrebno je proći kroz složen proces pisanja patentne prijave i istraživanje patenta u upravnom postupku i plaćanje takse. Ipak, prednost je u tome što se radi o jačoj pravnoj zaštiti monopolskog tipa, gdje se štiti inventivna ideja, a ne samo forma u kojoj je ista izražena, kao što je to slučaj kod autorsko-pravne zaštite.

- Pravo autora, odnosno paterniteta, kao neimovinsko pravo, ne bi imalo smisla priznati programerima ili kompaniji za koju rade, jer bi dovelo do apsurda da, na primjer - programer koji nema nikakvo muzičko obrazovanje, niti talenat za muziku, u kratkom vremenskom periodu bude priznat kao autor velikog broja muzičkih djela koje je stvorio njegov program - smatraju sagovornici.

Oni dodaju da bi se na taj način demotivisali umjetnici koji sami stvaraju muzička djela i devalvirao njihov rad.

- Pravo na izmjenu dela, koje takođe spada u korpus neimovinskih prava, treba priznati programeru, budući da je on u krajnjoj liniji ipak stvorio djelo primjenom svog programa, odnosno AI. Trebalo bi propisati takođe da djelo stvoreno putem vještačke inteligencije nosi određenu oznaku, na primjer "AI", kako bi bilo jasno o kakvoj vrsti kreacije se radi. Sa druge strane, imovinska prava na djelu stvorenom posredstvom AI trebalo bi priznati programerima, odnosno kompaniji za koju oni rade, jer su uložili sredstva u razvoj programa (pravo na eksploatisanje, prodaju, davanje u zakup, licenciranje) - smatraju advokati.

EU se u poslednje vreme bavila etičnošću upotrebe vještačke inteligencije, odnosno ograničenjem njenih dometa, u svrhu zaštite ljudskih prava. U decembru prošle godine Evropski parlament uskladio je predlog uredbe pod nazivom Artificial Inteligence Act.

Jedan od glavnih ciljeva EU kada se radi o vještačkoj inteligenciji je da ograniči zloupotrebu podataka o ličnosti, profilisanje koje se masovno koristi u Kini, a u EU i kod nas je zabranjeno primjenom GDPR konvencije koja je u cjelini harmonizovana, prevedena i zove se Zakon o zaštiti podataka o ličnosti.

Očekuje se da će AI nastaviti razvoj brzim tempom u skorijoj budućnosti i da će proizvoditi sve sofisticiranije i originalnije rezultate koji će predstavljati izazov za postojeće zakone o autorskim pravima.

- Međutim, u prirodi je zakona da ide u korak sa tempom promjena u društvu i neizbježno je da će biti usvojena nova rješenja koja se tiču ove teme. Očekuje se da će se naći kreativna rješenja, kako u Srbiji tako i u ostatku svijeta. Neizvjesno je u kom pravcu će ovaj kreativni proces ići, te ćemo morati da sačekamo i vidimo kako će sudovi i različite jurisdikcije širom svijeta i u našoj zemlji reagovati na sve veći broj stvaralaca koji nisu ljudi - zaključuju advokati iz advokatske kancelarije Stojković.

Stojković Advokati

Kancelarija za autorska prava SAD

OpenAI

ChatGPT

autorska prava i AI

Zakon o autorskim i srodnim pravima