Velika državna potrošnja i zaduživanje ograničiće ekonomski rast

Prethodne intervencije države u pravcu nacionalizacije pojedinih preduzeća i značajna državna potrošnja, koja se bazirala na visokim izdacima i zaduživanju, ograničili su mogućnost za rast crnogorske ekonomije u narednom periodu, saopštila je Pobjedi direktorica Instituta za strateške studije i projekcije (ISSP) dr Jadranka Kaluđerović.

- Crna Gora kao mala otvorena ekonomija se u velikoj mjeri oslanja na priliv kapitala iz inostranstva da bi stimulisala ekonomski rast i od te otvorenosti i sposobnosti privlačenja tog kapitala će u velikoj mjeri zavisiti stope rasta BDP-a. Sa druge strane tržišna ekonomija ne trpi preveliko miješanje države u privredu jer upravo to na dugi rok umanjuje mogućnosti za rast. Ipak, prethodne intervencije države u pravcu nacionalizacije pojedinih preduzeća i značajna državna potrošnja koja se bazirala na visokim izdacima i zaduživanju, koje postaje sve teže i nepovoljnije su ograničili mogućnost za rast ekonomije u narednom periodu - kazala je Kaluđerović redakciji Pobjede.

Ona je istakla da će dodatno rast lične potrošnje na kojoj se bazirao značajan dio rasta ekonomije tokom prethodne dvije godine takođe usporiti. Prema njenim riječima dobri makroekonomski pokazatelji u prethodnom periodu smanjuju potrebu za dodatnim zaduživanjem.

- Takođe, oni znače da se i u slučaju potrebe za zaduživanjem mogu očekivati povoljniji uslovi nego u slučaju negativnih indikatora. Međutim ono što je još važno za mogućnost i povoljnost zaduživanja je i potencijal za rast u budućnosti, znači ono što se očekuje ili što investitori misle da se može očekivati u narednom periodu u pogledu ekonomskih performansi zemlje, ali i sveopšte stabilnosti - rekla je Kaluđerović.

Ona je, komentarišući najavu premijera Dritana Abazovića da će Crna Gora ovu godinu završiti sa više od šest milijardi eura BDP-a, navela da to nije nerealno očekivati.

- Imajući u vidu nivo BDP-a u prethodnoj godini po kvartalima, stope rasta u prvom kvartalu i rast cijena nije nerealno očekivati da se ostvari nivo BDP-a iznad šest milijardi. Ono od čega će to prije svega zavisiti jeste vrijednost BDP-a koja će biti generisana u trećem kvartalu, jer je to kvartal u kojem se generiše barem nešto manje od trećine vrijednosti godišnjeg BDP-a - kazala je Kaluđerović.

Međutim, kako pojašnjava, ovdje je riječ o nominalnom BDP-u, a stvarni odraz rasta proizvodnje u jednoj ekonomiji reflektuje BDP u stalnim cijenama, koji će, kako kaže, teško dostići šest milijardi eura.

- Treba napomenuti da je važno koliki će biti realni rast odnosno porast vrijednosti BDP-a zbog povećane količine proizvedenih roba i usluga, a ne usljed inflacije koja nije zanemariva - istakla je Kaluđerović i dodala da su prema podacima Monstata potrošačke cijene u prvih šest mjeseci u prosjeku veće 11% u odnosu na isti period prethodne godine.

Ona je podsjetila da je prije pandemije crnogorska ekonomija ostvarivala realne stope rasta koje su bile na nivou od četiri pa čak i pet odsto (2018. godina).

- Zatim je 2020. godine uslijedila pandemija i kao što znamo našu ekonomiju je taj događaj značajno uzdrmao i samo u toj godini vrijednost proizvedenih roba i usluga je bila manja za 15 odsto. Narednu 2021. je karakterisao oporavak ekonomije i porast ekonomske aktivnosti što se odrazilo i na stopu realnog rasta koja je iznosila 13% - saopštila je Kaluđerović.

Ona je navela da podaci na godišnjem nivou za 2022. godinu još uvijek nijesu raspoloživi ali kvartalni podaci za tu godinu pokazuju realne stope rasta od 7,1%, 12,7%, 3,2% i 3,3%.

- Realna stopa rasta u prvom kvartalu ove godine bila je 6,1%. Podaci takođe pokazuju da je do povećanja BDP-a prije sveg došlo zbog povećanja lične potrošnje i investicija u osnovna sredstva, što je mnogo bolje nego da je država svojom potrošnjom uslovila taj rast. Ipak ono što moramo znati, a što se naglašava i u izvještaju Svjetske banke je činjenica da je rast naše ekonomije unazad i deset godina bio uslovljen primarno akumulacijom kapitala, a ne povećanjem produktivnosti - naglasila je Kaluđerović.

Ona je navela da je u dokumentu "Ekonomski memorandum za Crnu Goru: Ka strategiji održivog rasta", koji je u junu u Podgorici predstavila Svjetska banka, saopšteno da će u slučaju odsustva potrebnih refromi Crna Gora dostići nivo BDP-a EU tek 2075.

- Prema memorandumu Svjetske banke ukoliko bismo u narednom periodu ostvarivali realne stope rasta od četiri odsto dostigli bismo taj nivo u 2048. godini, dok bi stope rasta od pet odsto omogućile da taj nivo dostignemo 2040. godine – rekla je Kaluđerović i dodala da je nivo BDP-a po glavi stanovnika 2019. godine iznosio svega 50 odsto od nivoa u EU što, kako je navela, jasno ukazuje da su nam potrebne mnogo veće stope rasta nego u EU kako bi dostigle taj nivo što prije.

- Ono na šta ukazuje ovaj izvještaj jeste da se primarno mora raditi na povećanju produktivnosti firmi u Crnoj Gori kroz osnaživanje tržišnih mehanizama i ulaganje u znanje i razvoj ljudi – dodala je Kaluđerović.