Niska primanja tjeraju radnike preko granice
Komentari
Ilustracija (Foto: Nomad_Soul/shutterstock.com)
On ističe da vlade decenijama zanemaruju privatni sektor i favorizuju javnu administraciju, čime se, svjesno ili nesvjesno, ljudi odvraćaju od rada i privređivanja, zbog čega je poslednjih decenija značajan broj radnika napustio Crnu Goru u potrazi za boljim životom.
- Vladajuće strukture povećale su neto plate samo državnom sektoru, dok oni koji rade u privatnom sektoru mogu da se pohvale zaradama u visini minimalne plate. Niko od nadležnih da se zapita da li u privatnom sektoru postoji pravilnik osnove i mjerila za analitičku procjenu uslova i radnih zadataka, izrađen od nadležne institucije, na osnovu kojeg bi predstavnici zaposlenih sa vlasnicima u privatnom sektoru odredili visinu plata zaposlenih, kako bi na osnovu rada i uslova imali realne plate. Niko od nadležnih u državi se ne zapita da li zaposleni u privatnom sektoru imaju kolektivni ugovor, HTZ pravilnik, pravilnik o utvrđivanju radnih mjesta, odnosno poslova na kojima se staž i osiguranje računaju sa uvećanim trajanjem, pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta - kaže Tošković.
Kako je dodao, u ovakvim okolnostima s pravom se postavlja pitanje ko stvara dohodak u državi.
- Oni koji rade u privredi ili oni van nje, da li nadležni imaju hrabrosti da javno objasne kolika je prosječna neto zarada u privredi, a kolika van privrede, kako bi se vidjelo da u primanjima uveliko prednjače oni koji se nalaze na državnim jaslama. Stoga se nije ni čuditi da Crnoj Gori nedostaje radne snage i što mnogi zbog niskih primanja teško preživljavaju, pa zbog tako loših uslova trbuhom za kruhom napuštaju rodnu grudu - rekao je Tošković.
On je ukazao da nadležni takođe izbjegavaju da daju odgovor zašto decenijama u državnoj administraciji ima u prosjeku oko pet puta više zaposlenih nego u drugim evropskim državama, sa kojima nastojimo da idemo rame uz rame.
- Nadležni su u obavezi da javnosti saopšte u čemu se vidi doprinos od velikog broja zaposlenih u administraciji, da li je za taj broj jedino objašnjenje da oni služe kao glasačka mašinerija svake vlasti, pa stoga nijedna vlast ne radi na njenom smanjenju - zaključuje Tošković.
Rezovi davno najavljeni
Prema podacima koje je krajem maja objavila Akcija za socijalnu pravdu (ASP), u državnoj administraciji bilo je preko 44.000 zaposlenih, a računajući i lokalne uprave, ta brojka se nezvanično penje i na oko 80.000. Prethodnih godina iz brojnih međunarodnih institucija ukazivano je da je neophodno smanjiti broj državnih službenika, a na to su pozivale i brojne političke partije, koje su najavljivale drastične rezove u javnoj upravi, ali od toga na kraju nije bilo nošta. Samo od raspisivanja predsjedničkih izbora broj zaposlenih u državnoj administraciji povećan je za 5.000.
Tagovi:
NVO Borba protiv siromaštva
Akcija za socijalnu pravdu
ASP
Radovan Tošković
prosječna plata
povećanje plata
odlazak radnika
nejednakost zarada
plate u privatnom sektoru
plate u državnom sektoru
nedostatak radne snage
Komentari
Vaš komentar
Naš izbor
Rubrike za dalje čitanje
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Pratite na našem portalu vijsti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno,
uz konsultacije sa našim ekspertima.