Poslovna udruženja traže prečišćen tekst nacrta zakona o privrednim društvima

Predstavnici poslovnih udruženja iskazali su na okruglom stolu u okviru javne rasprave nezadovoljstvo obimnošću izmjena i pojedinim zakonskim rješenjima zakona o privrednim društvima i registraciji privrednih i drugih subjekata.

Pobjeda piše da su sva poslovna udruženja imala predstavnike u radnoj grupi koja je od septembra do decembra prošle godine radila na izmjenama takozvanog privrednog ustava.

Direktorica za industrijski i regionalni razvoj u okviru Ministarstva ekonomije, Renata Milutinović uvažila je zahtjev da im se dostavi prečišćen tekst uz dodatni rok za izjašnjenje, imajući u vidu da nijesu mogli sagledati niti utvrditi da li su i koji njihovi prijedlozi ušli u konačan nacrt zakona.

Većina učesnika bila je stava da je izmjena Zakona o privrednim društvima sa preko 600 članova na 270 strana zahtijevala novi zakon, s obzirom na to da se mijenja više od polovine postojećeg zakona sa 300 članova.

Milutinović je navela da se većina izmjena Zakona odnosi na transponovanje evropskih direktiva u vezi učešća akcionara u društvima, upotrebe digitalnih alata, prekograničnog spajanja te rodne ravnopravnosti, a ostatak na korigovanje rješenja koji su se od usvajanja posljednjih izmjena prije dvije godine pokazali problematičnim u praksi.

Prema riječima Dijane Filipović iz Ministarstva finansija, na izdvajanje procesa registracije preduzeća iz ZOPD i kreiranje novog zakona odlučili su se jer postojećih šest članova nije bilo dovoljno za tako kompleksni proces, zbog čega je dolazilo do nejednakog postupanja u praksi i različitog tumačenja.

- Cilj je da se sva pitanja sistematizuju na jednom mjestu uz jasna i precizna pravila od osnivanja do brisanja preduzeća, te da postoje tačni i ažurni podaci, što će pristupanjem EU olakšati razmjenu podataka sa njihovim registrima i učiniti da budemo privlačniji za strane investicije - kazala je Filipović dodajući da se ZRPS stvaraju preduslovi za elektronsku registraciju preduzeća.

Ekonomista Rade Bojović smatra da nacrt ZOPD treba povući, jer je u potpunoj suprotnosti sa njegovim obrazloženjem.

- Pratim poslovne regulative dvije decenije, ali ovakvu humoresku do sada nijesam imao prilike da vidim. Neko je sa 600 članova intervenisao na zakon od 300 članova. Sa prvobitnih 98 članova, povećali ste ih prvo na 333, a sada na preko 600, uveli ste procedure koje u biznisu niko ne primjenjuje, svi to ignorišu sa pravom, a nema inspekcije u Crnoj Gori koja bi to mogla da iskontroliše - ocijenio je Bojović.

Nezadovoljan je transformacijom izvršnog direktora u direktora koji će biti postavljen bez obaveze da ima radni odnos, što je u koliziji sa Zakonom o radu.

- To znači da će 90% stranih investitora ukinuti ugovore o radu, jer zašto bi plaćao poreze. Za to je nemoguće izmjeriti gubitke budžeta, jer se takvim rješenjem omogućava rasulo na strani interesa javnih finansija - kazao je Bojović pitajući se kome je palo na pamet da se na ovaj način direktor postavlja kao gazda članovima društva.

On je ocijenio da se regulacijom društva sa ograničenom odgovornošću (DOO) na kojima počiva gotovo 90% privrede, ljudi obeshrabruju da ulaze u biznis, jer "će se po cijeli dan morati baviti administriranjem".

Suzana Radulović iz Unije poslodavaca je kazala da su svi naši propisi preopterećeni u pogledu administriranja.

- Dajte da nešto pojednostavimo, jer ćemo time imati veću garanciju da će propis biti adekvatno primijenjen - apelovala je Radulović.

Ekonomska analitičarka Mila Kasalica je, kao i većina drugih učesnika, problematizovala ustrojstvo po kojem CRPS funkcioniše u okviru Uprave prihoda i carina, ukazujući na potrebu da se osnuje agencija za registraciju privrednih subjekata.

Direktorica Investiciono-razvojnog fonda Irena Radović ukazala je na potrebu transponovanja još jedne evropske direktive koja će omogućiti pogodnosti da prilikom kreditiranja žena, mladih i lica sa posebnim potrebama, dobijaju deset odsto bespovratnih sredstava.

Ona je ocijenila da bi bilo neodgovorno da se odbaci ovakva mogućnost, dodajući da se društvo koje nije inkluzivno, slabije i razvija.

Milutinović je kazala da su se za izmjenu, a ne izradu novog ZOPD odlučili nakon konsultacija sa Sekretarijatom sa zakonodavstvo iz kojeg im je rečeno da u suprotnom to ne bi garantovalo pravnu sigurnost.

- Vidjećemo da li će ostati pri istom stavu kada im na mišljenje pošaljemo i gotov nacrt - kazala je Milutinović dodajući da će razmotriti sve sugestije prezentovane, ali i one koje im budu stizale nakon što svima dostave prečišćeni tekst izmjena zakona.

Ona je sugerisala poslovnim udruženjima da ubuduće, kada šalju članove radne grupe, od njih traže da se uključe u rad, kako ne bi dolazili u situaciju da na samom kraju procesa mijenjaju tekst.