Svjetska banka do 2025. prognozira rast od 3,1% - Cilj da bude smanjenje javnog duga

Crnogorska Vlada mora da pokaže posvećenost putu smanjenja duga, saopštili su iz Svjetske banke (SB) i dodali da su politička nestabilnost i složenost glavni domaći rizici.

- Ozbiljnost izazova, međutim, zahtijeva snažnu političku posvećenost i akcije za ublažavanje ovih rizika - navodi se u redovnom ekonomskom izvještaju SB za Zapadni Balkan, koji je objavljen krajem prošlog mjeseca.

U tom dokumentu, u posebnom odjeljku za Crnu Goru, konstatovano je da nepovoljni globalni ekonomski izgledi i visoka domaća neizvjesnost opterećuju inače pozitivne izglede Crne Gore.

- Tokom 2023–2025 predviđa se da će rast u prosjeku iznositi 3,1%, jer rast privatne potrošnje usporava, dok se očekuje da će investicije dati marginalno pozitivan doprinos rastu - navodi se u dokumentu.

Turizam će vjerovatno nastaviti da se oporavlja u ovoj godini, kako bi dostigao nivo iz 2019, iako pogoršanje izgleda za rast u Evropskoj uniji (EU) i regiji može imati negativan učinak kako na turizam, tako i na šire izglede rasta.

Predviđa se da će se inflacija usporiti na 7,9% u ovoj godini i četiri odsto u narednoj. Iako više cijene energije nesrazmjerno utiču na siromašne, one takođe podržavaju izvoz električne energije Crne Gore, podržane povećanjem proizvodnih kapaciteta u srednjem roku.

- Predviđa se da će ovi faktori, zajedno sa izvozom turističkih i transportnih usluga i solidnim doznakama, podržati skromno smanjenje deficita tekućeg računa na 11,1% bruto domaćeg proizvoda (BDP) do 2025. godine - smatraju u SB.

Iako se očekuje smanjenje fiskalnog deficita u srednjem roku, ostaće povišen.

S obzirom na veće izdatke na zarade i socijalnu i kapitalnu potrošnju, fiskalni deficit će ostati visok na 4,9 odsto BDP-a u ovoj godini, prije nego što se postepeno smanji na 4,2% u narednoj, osim ako se ne preduzmu dodatne mjere na prihodnoj i/ili rashodnoj strani, kao što su nedavna povećanja akciza.

Kao rezultat toga, kako procjenjuju u SB, očekuje se da će javni dug ostati visok na oko 70% BDP-a tokom 2023-2025.

- Imajući u vidu zaoštravanje globalnih finansijskih uslova, značajne finansijske potrebe Crne Gore od oko deset odsto BDP-a u ovoj godini i potrebu da otplati tri velike euroobveznice koje dospijevaju u periodu od 2025. do 2029. godine, počevši od euroobveznice od 500 mil EUR 2025, Vlada mora da pokaže posvećenost putu smanjenja duga - poručili su iz SB.

Ovo zahtijeva pažljivo odmjeravanje troškova i koristi svake nove politike potrošnje i koordinaciju aktivnosti za povećanje poreske discipline, proširenje poreske osnovice i smanjenje sive ekonomije.

Izglede, kako su saopštili iz SB, zamagljuju višestruki negativni rizici.

- Visoke geopolitičke neizvjesnosti koje proizilaze iz ruske invazije na Ukrajinu i globalne inflacije mogu oslabiti izglede za rast glavnih trgovinskih partnera Crne Gore. Premije rizika rastu za većinu zajmoprimaca, a apetit za apsorpcijom kreditnog rizika se smanjuje. Ovi uslovi mogu dovesti do većih poteškoća u mobilizaciji velikih količina kapitala po povoljnim uslovima, posebno ako fiskalni ciljevi nijesu učvršćeni fiskalnom opreznošću - zaključuje se u dokumentu.