Izvještaj Svjetske banke: Smanjiti javnu potrošnju i riješiti političku neizvjesnost

Crna Gora treba da smanji javnu potrošnju, deficit javnih finansija i javni dug, dok je glavni ekonomski izazov politička neizvjesnost, navodi se u ekonomskom izvještaju Svjetske banke (SB).

U izvještaju kojeg su danas predstavili šef kancelarije SB za Bosnu i Hercegovinu (BiH) i Crnu Goru, Kristofer Šeldon i viši ekonomista Svjetske banke, Mark Šifbauer, navodi se da je Crna Gora prošle godine imala najveću stopu ekonomskog rasta na Zapadnom Balkanu od 13 odsto, zahvaljujući postpandemijskom oporavku turizma i usluga.

Za ovu godinu se predviđa usporavanje rasta na 6,3 odsto što bi takođe bio najveći rast u regionu, prenose Vijesti.

Iz SB-a su naveli da je stopa radne aktivnosti povećana na rekordnih 58,9 odsto, dok je stopa nezaposlenosti smanjena na istorijski minimum od 14,7 odsto.

Novodobreni krediti u prošloj godini porasli su 31,5 odsto, dok su koeficijenti adekvatnosti kapitala i likvidnosti bili znatno iznad zakonskih minimuma. Navedeno je i da je likvidnost izuzetno velika i da su likvidna sredstva u odnosu na sktivu iznosila 30,7 odsto.

U prošloj godini došlo je do porasta deficita tekućeg računa zbog rasta uvoznih cijena. Rast izvoza robe i usluga povećan je 44 odsto u odnosu na 2021, dok je rast uvoza povećan 43 odsto.

Naplata poreza na dodatu vrijednost (PDV) povećan je 31 odsto zbog rasta potrošnje i cijena, dok je državni prihod od akciza ostao na istom nivou iako je Vlada smanjila iznose akciza na goriva. Prihodi od doprinosa i poreza na dohodak su smanjeni kao dio Vladine poreske reforme kojom su ukinuti doprinosi za zdravstveno osiguranje i uveden neoporezivi dio zarade.

Potrošnja je povećana zbog rasta socijalnih davanja, plata i penzija kao i plaćanja dugova Fonda zdravstva iz prethodnih godina.

- Iako postoje snažni politički pritisci snažni politički pritisci da se poveća potrošnja, fiskalni prostor je ograničen, a nove obaveze na strani potrošnje treba da budu u skladu sa potrebom smanjenja deficita i duga. Usvojeno povećanje akcize na duvan i prošireni obim akciznog oporezivanja šećernih proizvoda dobrodošli su ne samo u smislu ostvarivanja većih prihoda, već i ostvarivanja boljih zdravstvenih i socijalnih rezultata - navodi se u izvještaju.

Javni dug Crne Gore opao je sa 84 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) u 2021. godini na 70,8 odsto na kraju prošle godine zbog većeg nominalnog BDP-a, negativnog neto zaduživanja i činjenice da je većina finansijskih potreba u prošloj godini izmirivana iz depozita.

Šeldon je kazao da 2025. godine Crnoj Gori na plaćanje prispjeva velika rata starog duga i da do tada treba da radi na smanjenju javne potrošnje i deficita, koji je u prošloj godini iznosio 5,2 odsto.

Iz Svjetske banke su naveli da je u prošloj godini izglasano nepovjerenje 42. i 43. vladi, što je izazvalo politički i institucionalni zastoj.

- Složenost i krhkost političkog pejzaža usložnjava neizvjesnost, usporava proces reformi i ne samo da skreće fokus sa neposrednih ekonomskih izazova već ih i pojačava. S obzirom na visoku osjetljivost Crne Gore na eksterne šokove, a posebno u veoma neizvjesnom spoljnem okruženju, koje je podložno mnogim negativnim rizicima, Crna Gora mora ojačati svoj mehanizam unutrašnje stabilnosti - navodi se u izvještaju.

Crna Gora, kako se dodaje, mora u potpunosti riješiti svoju političku i institucionalnu krizu, voditi razboritu fiskalnu politiku i sprovesti strukturne reforme za otporniji rast.

Svjetska banka predviđa da će inflacija u ovoj godini iznositi 7,9 odsto kao i da će u narednoj godini pasti na četiri odsto.

Kao bitan spoljni rizik navodi se rast troškova zaduživanja, posebno ako fiskalni ciljevi nisu učvršćeni fiskalnom opreznošću.

"Stoga je od ključne važnosti da Vlada pokaže svoju posvećenost putu smanjenja duga. Politička nestabilnost i složenost su glavni domaći rizici. Ozbiljnost izazova, međutim, zahtjeva snažnu političku posvećenost i akcije za ublažavanje ovih rizika", navodi se u izvještaju.
(kraj) sam/nar

Svjetska banka

izvještaj Svjetske banke

izvještaj za Crnu Goru

deficit tekućeg računa

rast uvoznih cijena

porez na dodatnu vrijednost

javna potrošnja

deficit javnih finanasija

ekonomski izazovi