Kako do ravnoteže između ubiranja prihoda za državu i kreiranja stabilnog i predvidivog poslovnog ambijenta?

Prilikom kreiranja poreske politike treba uspostaviti balans između potreba države i realnog poreskog potencijala privrede, a najbolji način da se dođe do tog balansa je kroz otvoreni i permanentni dijalog države i poslovne zajednice. To je poručeno sa panel diskusije "Poreska politika u Crnoj Gori-instrument za ubiranje državnih prihoda vs instrument za kreiranje poslovnog ambijenta. Kako do ravnoteže?" koja je održana u okviru inicijative Top Business Montenegro.

Diskusiju je moderirao Ratko Nikolić, osnivač BI Consultinga i glavni analitičar TBM, dok su svoje stavove na ovu temu iznijeli ministar finansija Aleksandar Damjanović, profesor na Fakultetu za međunarodnu ekonomiju, finansije i biznis Univerziteta Donja Gorica Milorad Katnić, predsjednik Savjeta stranih investitora u Crnoj Gori i predsjednik Upravnog odbora Crnogorske komercijalne banke (CKB) Tamaš Kamaraši i predsjednica Privredne komore Crne Gore (PKCG) Nina Drakić.

Moderator Ratko Nikolić je na samom početku ukazao na specifičnost Crne Gore kao poreski atraktivne poslovne destinacije, te napravio kratku retrospektivu vođenja poreske politike od osamostaljenja do danas.

- Crna Gora, kao specifična eurizovana ekonomija (koristi EURO a nije članica EMU niti platnog sistema EU), nema u rukama instrumente vođenja monetarne politike. U prvim godinama nakon osamostaljenja, Crna Gora se željela profilisati kao zemlja niskih poreskih stopa i može se reći u tome uspjela. Ne kao poreski raj, daleko je to od jednog Monte Carla ili Andore, ali u regionalnim razmjerama bili smo poreski konkurentni. Razumno objašnjenje za takav pristup leži u činjenici da u drugim elementima koji čine poslovni ambijent (pravna regulativa, znanje i kadrovi, pristup finansijama, politička stabilnost, infrastruktura - saobraćajna dostupnost,...) zemlja nije bila dovoljno razvijena i atraktivna - kazao je Nikolić.

Kako je naveo, tokom vremena, došlo je do značajnih promjena u tom sistemu, najprije kroz korekcije stope PDV iz 2013. i 2017. godine, zatim kroz neke privremene poreske mjere, da bi se tokom 2021. godine desile najveće promjene stopa poreza na dohodak fizičkih lica, kao i poreza na dobit pravnih lica kroz uvođenje progresivnog oporezivanja.

- Na kraju, osim korekcije poreskih stopa, imamo prijedloge nekih novih poreskih oblika, kao i otvorenu diskusju na temu preispitivanja politike niskih poreskih stopa, što dodatno djeluje uznemirujuće na poslovnu zajednicu, pojačava poslovnu nesigurnost i ugrožava predvidivost poslovnog ambijenta. Stoga, vjerujemo da je vrijeme da se zapitamo da li je zanemarena uloga poreske politike kao instrumenta za kreiranje povoljnog i predvidivog poslovnog okruženja -zaključio je Nikolić.

Kako bi se bolje razumjeli ovi kompletni izazovi panelisti su pojasnili samu definiciju ubiranja poreza i veliki uticaj koji ono ima na različite sfere života.

- Poreska politika je najvažniji instrument ekonomske politke, pogotovo za države koje nemaju vlastitu valutu. Ona nije jedini, ali jeste najvažniji instrument ekonomske politike. Predstavlja institucijalno ubiranje prihoda za potrebe javnih usluga, ali je i mnogo više od toga. Porezi utiču na zapošljavanje, investicije, dohodak, na sivu ekonomiju i migracije - naveo je profesor na Fakultetu za međunarodnu ekonomiju, finansije i biznis Milorad Katnić.

Katnić je ukazao na važnost ubiranja poreza i istakao da su upravo oni cijena civilizacijskog napretka.

I predsjednica Privredne komore Crne Gore (PKCG) Nina Drakić govorila je o sveobuhvatnom uticaju poreza.

- Sa aspekta poslovne zajednice jako je bitno da politika bude transparentna, da na takav način poslovna zajednica na vrijeme može da zna koje poreze će morati da plaća i da shodno tome formira poslovne i biznis planove. Privreda je trenutno uključena u izradu propisa između 25% i 28% što nije na adekvatnom nivou. Privreda plaća poreze i pokretač je razvoja u našoj ekonomiji - kazala je Drakić.

Problem na koji su se osvrnuli svi panelisti jeste siva ekonomija, te kako poreska politika utiče na nivo sive ekonomije u jednoj državi. Pravi način kako bi se ovaj problem riješio jeste da ohrabri poreske obveznike da posluju u legalnoj zoni čega je svjesna i Vlada Crne Gore.

- Donijeli smo desetak zakona koji se tiču srca sive ekonomije. Pokušavamo da u tekućoj godini povećamo priliv poreskih prihoda i ojačamo poresku disciplinu. Trudimo se da i dalje imamo kredibilnost, o čemu govore ponovo rekordne strane investicije. To znači da se Crna Gora i dalje percipira kao zemlja atraktivnih poreskih stopa, država u koju je vrijedno ulagati - rekao je ministar finansija Aleksandar Damjanović.

Kako je kazao predsjednik Savjeta stranih investitora Tamaš Kamaraši, inostrani investitori, uz poresku politiku, razmatraju i niz drugih parametara kada donose odluku o ulaganju u neku državu.

- Vladavina prava, transparentnost i politička stabilnost, birokratija i procedure, ali i potencijali tržišta, ljudski kapital i mogućnosti za usavršavanje zaposlenih podrobno se razmatraju i utiču na opredjeljenje inostranih kompanija. Manjkavosti ili izazovi u ovim segmentima odbijaju strane investitore i otežavaju njihovo poslovanje. Dakle, poreska politika je od velikog značaja, ali kao dio jednog šireg sistema koji je relevantan za strane investitore - ukazao je Kamaraši.