I Evropa je protiv turbina na Brajićima

Predsjednici šest budvanskih mjesnih zajednica i građanski aktivisti uputili su dopis premijeru u tehničkom mandatu Dritanu Abazoviću zatraživši od njega, drugi put u proteklih nekoliko mjeseci, da premjesti projekat Vjetroelektrana Brajići - Paštrovska gora na drugu lokaciju.

U dopisu u koji su Vijesti imale uvid, a koji potpisuju predsjednici savjeta mjesnih zajednica Brajići Željko Stojanović, Sveti Stefan Vladislav Mitrović, Bečići Predrag Ivanović, Reževići Aleksandar Radović, Petrovac Savo Medigović, Buljarica Saša Davidović, te građanski aktivisti iz Svetog Stefana Srđan Kuljača i Blažo Kažanegra i građanski aktivista sa Brajića Savo Martinović upozorili su prvog čovjeka Vlade da je renomirana evropska organizacija uvrstila Paštrovsku goru među 11 najugroženijih lokaliteta u Evropi.

Tokom 2019. godine sproveden je tenderski postupak za davanje u dugoročni zakup zemljišta u državnoj svojini radi izgradnje vjetroelektrane na lokalitetu Brajići - opštine Budva i Bar. Kao jedini ponuđač koji je dostavio ponudu bio je Konzorcijum njemačke kompanije WPD AG iz Bremena i kompanije Vjetroelektrane Budva izor Podgice. Njemačko - crnogorski konzorcijum je predvidio investicju od 101,3 mil EUR, VE snage 100,8 megavati, a za zakup 220.770 kvadrata državnog zemljišta cijenu od 2,5 eura po kvadratu godišnje. Konzorcijum je ponudio i 21,6 mil EUR učešća domaćih kompanija i izgradnju nove vjetroelektrane koja će proizvoditi oko 220 gigavat-sati čiste električne energije godišnje.

- Ovo je drugi put da vam šaljemo dopis sa zahtjevom za izmještanje projekta vjetroelektrana Brajići na drugu lokaciju. Prošli put smo pominjali brojna kulturna i prirodna bogatstva koja su direktno ugrožena vjetroelektranom, kao i na naučne radove koji govore o negativnom uticaju vjetroelektrana na turizam. Sada želimo da vas obavijestimo da je renomirana i uticajna organizacija koja se bavi zaštitom kulturne i prirodne baštine Europa Nostra iz Haga, podržana od zvaničnih organa i institucija Evropske unije, uvrstila Paštrovsku goru (sa Brajićima) među 11 najugroženijih lokaliteta baštine Evrope za 2023. godinu u okviru programa "7 najugroženijih" - navodi se u dopisu.

U izvještaju eksperata ove organizacije, kako dodaju mještani, o Paštrovskoj gori, između ostalog, piše da je "kulturni i prirodni pejzaž Paštrovske gore ugrožen potencijalno štetnim razvojnim projektima, i to planom da se instalira vjetro-park sa 18 turbina, kao i planom da se sagradi motorna cesta sa 4 trake".

Takođe se navodi da se Savjetodavni panel Europa Nostre "pridružuje zabrinutosti lokalne zajednice i lokalnih eksperata", podvlačeći potrebu za iznalaženjem alternativnih i nedestruktivnih rešenja za buduće razvojne projekte, koja trebaju ozbiljno uzeti u obzir vrijednosti i značaj bogate prirodne i kulturne baštine na Paštrovskoj gori.

- Ovo znači da je Europa Nostra prepoznala Paštrovsku goru, sa Brajićima, kao veoma vrijedan kulturni i prirodni lokalitet koji čini dio ne samo crnogorske već i evropske kulturne baštine - navodi se u dopisu.

Oni su naglasili da je važno pomenuti da su mještani prije par mjeseci dronom snimali vrh planine Velja Trojica koji se bukvalno nalazi u samom centru infrastrukturnog projekta VE.

- Mi smo i ranije znali da na vrhu Velje Trojice postoje ostaci stare crkve Svete Trojice (po kojoj je i planina dobila ime), kao i ostaci nekih zidova i građevina. Međutim, snimanje dronom ovog lokaliteta sa adekvatnih pozicija pokazalo je veliki koncentrični kameni zid, u formi precizne elipse, u kombinaciji sa kamenim blokovima, koji okružuje ostatke crkve kao i sam vrh planine, u prečniku od oko 30-40 metara. Ovo jasno ukazuje na postojanje ostataka (vjerovatno) drevnog svetilišta i ilirske gradine na vrhu gdje je kasnije u nekom istorijskom periodu sagrađena crkva. Djelimično slični lokaliteti postoje u Dalmaciji i Hercegovini, ali ipak ovaj lokalitet je zaista jedinstven. Još u oktobru 2022. podnijeli smo Upravi za zaštitu kulturnih dobara zahtjev za arheološko istraživanje i zaštitu ovih starih građevina na vrhu Velje Trojice kao nepokretnih kulturnih dobara i očekivali smo njihovu adekvatnu reakciju, kao što bi se reagovalo u svim normalnim zemljama svijeta kada su u pitanju ovakva otkrića. Nažalost, još niko nije odgovorio na naš dopis. Ovakav nemar Uprave prema crnogorskoj i evropskoj kulturnoj baštini je vrlo zabrinjavajući i javlja se sumnja da neko namjerno lobističkim metodama pokušava da blokira zaštitu vrijedne kulturne baštine. Europa Nostra je već obaviještena o ovom slučaju i ovakvoj reakciji Uprave, uključujući i slučaj Miločerskog parka - ističe se u dopisu.

Abazovića, kako navode, još jednom prijateljski mole da pokrene inicijativu za premještanje projekta Vjetroelektrane Brajići na drugu lokaciju usljed izvještaja Europa Nostre.

- Takođe, očekujemo razumijevanje investitora i njihovu dobru volju da sarađuju. Ukoliko vlada i investitor nastave da rade kao i do sada, odbijajući da uzmu u obzir širi kontekst problema, naše razumne prigovore kao i izvještaj Europa Nostre o izuzetnoj vrijednosti Paštrovske gore sa Brajićima, bićemo prinuđeni da preduzmemo određene akcije koje, nezavisno od naše volje, mogu spontano dovesti do narušavanja međunarodnog ugleda svih subjekata uključenih u ovaj projekat, uključujući i investitore kao i pojedine subjekte koji mjesecima uporno lobiraju za ovaj projekat na jedan krajnje neevropski način. Mi želimo svima sve najbolje, ali smo dužni da obavijestimo svjetsku javnost o ovoj nepravdi koja nam se nameće od strane raznih subjekata - zaključuje se u dopisu.

- Uvaženi predsjedniče vlade, ovdje se ne radi o "borbi protiv vjetrenjača", a još manje borbi protiv klimatskih promjena. Ovdje se radi o borbi za očuvanje naše vrijedne baštine. Ljudska pohlepa je krajnji uzrok klimatskih promjena i globalnog zagrijavanja tako da uništavanje prirodne i kulturne baštine na Brajićima i Paštrovskoj gori, radi poslovnog profita, neće puno poboljšati stvari u tom pogledu - već naprotiv, samo će ih još više pogoršati. Održivi razvoj treba da bude baziran upravo na onim resursima koji su sada ugroženi - prirodnoj i kulturnoj baštini dugoročno gledano, a ne na njihovoj devastaciji i to je ono što Evropa očekuje od nas.

Ne možemo kidati pola miliona i više kvadratnih metara guste zelene šume u ime zelene energije. Ne možemo najavljivati izgradnju vjetro-parka prije bilo kakve javne rasprave na lokalnom nivou i prije izrade detaljne studije uticaja na životnu sredinu, u skladu sa međunarodnim standardima. Čuveni njemački filozof Imanuel Kant je napisao: "Uvjek prepoznaj da su ljudi cilj, i nemoj ih koristiti kao sredstva do svog cilja". Tako i vi imajte u vidu da smo i mi mještani ljudi - cilj sam po sebi, a nikako sredstva do nečijeg cilja. I budite sigurni da nećemo dozvoliti da nas savremeni "tragači za profitom" (rent-seekers) i njihovi pomagači koriste kao sredstva za svoje ciljeve. Nisu ni naše pretke pa neće ni nas. Toliko smo makar dužni našim precima - naglašavaju mještani.