Srbija pregovara o gasu iz Azerbejdžana

Srbija pregovara sa partnerima iz Azerbejdžana o količini i cijenama gasa koji će dobijati preko gasne interkonekcije Srbija-Bugarska, potvrdili su za Demostat u Ministarstvu rudarstva i energetike.

Demostat prenosi navode iz Ministarstva da bi taj gas Srbija mogla da dobija već od sledeće godine i dodaje da Srbija razmatra i mogućnost rezervacije određenog kapaciteta gasa u LNG terminalu za tečni prirodni gas u Aleksandropolisu u Grčkoj.

Izgradnja gasnog interkonektora Srbija-Bugarska, koji bi trebalo da omogući diverzifikaciju izvora snabdijevanja, veću energetsku stabilnost i oslobodi Srbiju i region zavisnosti od ruskog gasa, biće završena prije početka nove grejne sezone, dakle do jeseni ove godine, uvjeravaju izvori Demostata iz Energetske zajednice.

Na pitanja Demostata da li Srbija već ima potpisane sporazume ili dogovor sa novim snabdjevačima i iz kojih zemalja će dolaziti gas, iz Ministarstva rudarstva i energetike odgovorili su da su sa partnerima iz Azerbejdžana u toku razgovori o količini i cijenama gasa, "koji bi Srbija mogla dobijati od iduće godine".

Demostat podsjeća da je generalni direktor Srbijagasa Dušan Bajatović rekao sredinom marta da je Srbija već rezervisala 300 miliona kubika gasa u LNG terminalu za tečni prirodni gas u grčkoj luci Aleksandropolis.

Iz Ministarstva podsjećaju da će završetkom izgradnje gasne interkonekcije Srbija-Bugarska, Srbija dobiti mogućnost za povezivanje sa izvorima gasa koji dolaze do Grčke, uključujući gas iz Azerbejdžana i Kaspijskog regiona i LNG terminala u Grčkoj, a taj terminal može da prima gas iz cijelog svijeta, pa bi tako među snabdjevačima mogli da budu Katar, Norveška ili američke kompanije, navode za Demostat izvori iz Energetske zajednice.

Gasni interkonektor bi trebalo da promijeni energetsku sliku cijelog regiona, koji u velikoj mjeri zavisi od ruskog gasa.

Kad je riječ o Srbiji, gas čini oko 13% potrošnje primarne energije, a trenutno u zemlju može da uđe samo preko dvije tačke - iz Bugarske kod Zaječara preko gasovoda Balkanski tok (dio Turskog toka, zajedničkog projekta Rusije i Turske), i iz Mađarske.

Srbija je zavisna od ruskog gasa, koji se doprema Turskim tokom - iz Rusije, ispod Crnog mora, preko Turske i Bugarske, a kupuje ga po povlašćenoj cijeni, dok preostali, mali dio gasa, kupuje na tržištu po tržišnim cijenama.

Cilj Evropske unije jeste energetska diverzifikacija, posebno nakon što je počeo rat u Ukrajini, zbog čega su se neke zemlje EU oslobodile zavisnosti od ruskog gasa ili su na putu da to urade, piše Demostat.

EU je kroz IPA fondove za Srbiju izdvojila 49,6 mil EUR bespovratnih sredstava za projekat gasni interkonektor, čija je ukupna vrijednost 85,5 mil EUR.

Ostatak novca Srbija je obezbijedila kroz kredit Evropske investicione banke, a iz budžeta je izdvojeno 15 mil EUR i 7,5 miliona za pripremne radove i projektovanje.

Ukupna dužina gasovoda Srbija-Bugarska kroz obje države biće 170 kilometara i cijelom dužinom će biti dvosmjeran.

Gasovod u Srbiji biće dužine 109 kilometara i moći će da prenese 1,8 milijardi kubnih metara prirodnog gasa godišnje.

Novi gasovod će, kako je najavljeno, obezbijediti dodatnih 60% povećanja kapaciteta u odnosu na trenutne godišnje potrebe Srbije, koje iznose oko tri milijarde kubnih metara gasa godišnje.

Ministarstvo rudarstva i energetike

Srbijagas

Dušan Bajatović

gas iz Azerbejdžana

gasovod Niš Dimitrovgrad

gasni interkonektor Srbija Bugarska

LNG terminal u Grčkoj