Balkan zaostaje za svijetom u ekspanziji zelene energije, ali ubrzava sa solarom

Obnovljivi izvori su na kraju prošle godine imali 40% udjela u svjetskom kapacitetu proizvodnje električne energije. Oni moraju da postanu najbitniji faktor, računajući i fleksibilnost mreže i adaptaciju na intermitentnost snabdijevanja, saopštila je Međunarodna agencija za obnovljivu energiju - IRENA, za Balkan Green Energy News piše Igor Todorović.

U svom izvještaju Statistika kapaciteta iz obnovljivih izvora 2022. (Renewable Capacity Statistics 2022). organizacija je objavila da je na svjetskom nivou 2022. dodato rekordnih 295 GW, ili 9,6%, te da je zbirna snaga stigla na 3,37 TW. Udio zelene energije u novim elektranama popeo se na dosad nezabilježenih 87%.

Ipak, da bi svijet ostao na putu da ograniči porast temperature od predindustrijskog doba na 1,5 stepen Celzijusa, kapacitet proizvodnje struje iz obnovljivih izvora svake godine do 2050. mora da se povećava za po više od jednog teravata, a solarne elektrane moraju da čine polovinu, po riječima generalnog direktora organizacije Frančeska la Kamere. Po revidiranim podacima, rast je 2021. bio 9,4%.

U Aziji je 2022. priključeno 59% novih kapaciteta, od čega u Kini čak 141 GW. Rast u Evropi i Sjevernoj Americi je iznosio 57,3 odnosno 29,1 GW.

Solar je imao udio od skoro dvije trećine, ili 192 GW. Taj sektor je porastao 22% na 1,05 GW, dakle premašen je prag od jednog gigavata. Istovremeno je pridodato 75 GW iz energije vjetra ili devet procenata, u poređenju sa 93 GW iz 2021. i 111 GW iz 2020. godine. Kapacitet je dostigao 899 GW, pokazuje statistika.

Hidroelektrane su ostale najveći segment tržišta zelene električne energije, uz povećanje od 2,2% na 1,39 TW. Stopa je godinama oko tog nivoa. Brojke uključuju reverzibilne hidrocentrale.

Učešće geotermalne energije je povećano samo 1,2% na 14,9 GW. U Keniji je izgrađena gotovo polovina neto novih kapaciteta, 86 MW, a slijede Indonezija (57) i Sjedinjene Države (56 MW).

Aktivna snaga za proizvodnju električne energije u Turskoj iz obnovljivih izvora daleko je najveća u okviru Jugoistočne Evrope. Ta zemlja se redovno pojavljivala na top listama u pogledu rasta, ali prošle godine on je usporen. Kapacitet iz obnovljivih izvora se proširio 5,2% na 56 GW. Doduše, nominalno povećanje je i dalje impresivno, 2,77GW.

Kao i u ostatku regiona, solar je bio svijetla tačka, s usponom od 20,6% na 9,4 GW. Kapacitet iz energije vjetra u Turskoj povećan je 7,4% na 11,4 GW. Stavka koja pokriva više vrsta bioenergije podigla se čak 16,8% i dostigla 1,9 GW. S druge strane, geotermalna energija, po kojoj je ova zemlja četvrta u svijetu, imala je ekspanziju od neuglednih 0,9% na 1,69 GW.

Grčka je postigla rast od 12,1% na ukupno 14 GW. Snaga u domenu solara je uzletjela 29,9% na 5,6 GW, dok je vjetar napredovao 4,9% na 4,9 GW.

Bugarska je zauzela mjesto među glavnim igračima na Balkanu, budući da je kapacitet elektrana na obnovljive izvore skočio 14,8% na 5,2 GW. IRENA je cio rast pripisala solaru. Taj dio je porastao nevjerovatnih 52,8%, na 1,95 GW.

Uzlet na Kipru, 30,9%, zapanjio je još više nego prethodne godine, za koju je izmjereno 21,3%. Zbirna snaga je dostigla 635 MW. Fotonaponska postrojenja su i tamo bila zaslužna za cjelokupno uvećanje - ekspanzija je iznosila 47,3%, na 464 MW.

Ostale zemlje Jugoistočne Evrope su ostvarile slab ili čak nikakav rast, stoji u izvještaju. Tabla je pokazala i neke revizije naniže sa nivoa objavljenih godinu dana ranije. Rumunija se podigla vrlo malo, ali na inače solidnih 11,14 GW, od čega je solara 1,41 GW, a vjetra 3 GW, kaže statistika.

Kod drugih je bilo pozitivnih pomaka jedino u segmentu fotonaponskih postrojenja, ali ti kapaciteti su ostali skromni. Crna Gora je pridodala 19 MW i stigla na 26, dok je u Srbiji snaga povećana za 85 MW na 137 MW. Bosna i Hercegovina je gotovo udvostručila kapacitet solara, na 107 MW, a Hrvatska je dostigla 182 MW ili 44 MW više nego 2021. godine.

Snaga fotonaponskih pogona u Albaniji uvećana je za samo 6 MW, na 29. Po statistici organizacije IRENA, Sjeverna Makedonija nije ostvarila nikakav rast u sektoru zelene električne energije, ostavši na 831 MW. Osim toga, ukupni kapacitet je revidiran naniže, budući da je u prošlogodišnjem izdanju procenjen na 963 MW, a prepravljena je stavka za hidroelektrane. Solarne elektrane su u novom izveštaju nepromijenjene, uprkos tome što je zapravo znatan kapacitet priključen na mrežu.

Većina balkanskih zemalja ima udio elektrana na obnovljive izvore veći od svjetskih 40%, stoji u tabeli. Albanija i Crna Gora se kotiraju najbolje, sa 96,3 odnosno 78,9%, a slijedi Hrvatska sa 72,4%. Taj udio u Srbiji iznosi 35,1%.