Svrkota: Cjenovni vrhunac bitkoina očekivati 2025. godine

Neočekivani rast najveće kriptovalute bitkoina na iznad 21.000 USD ponovo je podstakao priče da bi ovo tržište uprkos brojnim izazovima i aferama moglo da se oporavi.

Najpoznatiji token na svijetu napredovao je devet dana uzastopno, što je najduži niz od 2020. godine. Bitkoin je dobio na vrijednosti više od 10% ovog mjeseca, a drugi po vrijednosti token etereum oko 17%. Na pad vrijednosti kriptovaluta uticala je i globalna inflacija, ali i krah nekolicine najvećih berzi čiji su vlasnici uhapšeni ili se gone pod optužbama za pronevjeru ogromnih svota novca.

Oporavak kriptotržišta, prema riječima finansijskog analitičara Novaka Svrkote, posledica je globalnih makroekonomskih kretanja, te će i u narednom periodu vjerovatno biti naglih skokova, ali i padova.

- Tržište kriptovaluta je još uvijek u padu, nagli skokovi poput onog od 20%, što se tiče bitkoina ili više što se tiče nekih drugih valuta tokom protekle nedjelje, nisu ništa neobično. Treba napomenuti da su i berzanski indeksi u zelenom. Dalje kretanje tržišta zavisiće prije svega od makroekonomskih globalnih kretanja - kazao je Svrkota.

Prema njegovim navodima, cijena bitkoina će se oporaviti, a može se očekivati da 2025. godine dostigne novi cjenovni vrhunac.

Kriptovalute su predstavljene kao savršeni način za "brzo bogaćenje", a za brzo sticanje bogatstva potrebni su samo računar za "rudarenje" i pristup internetu.

Ni danas se sa sigurnošću ne zna ko je zaista autor kompjuterskog koda koji pokreće "rudarenje" bitkoina. Osoba pod pseudonimom Satoši Nakamoto je sredinom 2008. godine kupila prava na veb-adresu bitcoin.org. Nekoliko mjeseci kasnije, na internetu je objavljeno tehničko objašnjenje o načinu rada bitkoin softvera, kao i o potencijalu za stvaranje globalne, decentralizovane digitalne valute, odnosno vrste elektronskog novca.

Padu kriptovaluta doprinio je kolaps takozvanog stejblkoina TeraUSD. Odlika stejblkoina jeste vezanost za dolar, što bi trebalo da pruži stabilnost kriptovaluti i sigurnost investitorima. Međutim, ovaj koin je tzv. algoritamski stejblokin koji je umjesto rezervama dolara obezbijeđen automatskim mehanizmom za stabilizaciju, i izgubio je 30% vrijednosti u srijedu, a ukupno je vrijedio trećinu dolara, a luna, kriptovaluta za koju je bio vezan, izgubila je čak 99% vrijednosti.

Primalac prve bitkoin transakcije bio je Hal Fini. Fini je preuzeo bitkoin softver na datum izlaska softvera, i 12. januara 2009. godine primio je 10 bitkoina od Nakamota. Prva poznata komercijalna transakcija dogodila se 2010. godine kada je Lazlo Hanjec kupio dvije pice iz Papa Džon picerije za 10.000 bitkoina.