Počinje Svjetski ekonomski forum u Davosu - Fokus na ekonomskim posljedicama rata i mogućoj recesiji

Prošle godine na sastanku u Davosu u maju, dominirala je tema rata u Ukrajini. Ove godine, posle pandemije ponovo u starom zimskom okruženju, fokus je na ekonomskim posledicama rata i mogućoj recesiji.

Veliko društvo u Davosu vraća se svoje uobičajeno zimsko okruženje. Bujni zeleni alpski pašnjaci s proljećnog sastanaka u maju 2022. ponovo su bijeli, kao i obično. Međutim, teme razgovora gotovo da se nisu promijenile: rat u Ukrajini i njegov uticaj na globalnu ekonomiju vjerovatno će ponovo odrediti dnevni red Svjetskog ekonomskog foruma (SEF) koji se održava od 16. do 20. januara 2023. u švajcarskom Davosu.

Sastanku u Davosu prisustvovaće svjetski lideri u politici i biznisu, poznate ličnosti i istaknuti društveni aktivisti. Održava u trenutku kada je globalna ekonomija pod ogromnim pritiskom visoke inflacije, energetske krize, poremećaja u snabdijevanju vezanim za rat i ponovnog izbijanja pandemije korone u Kini.

- Ekonomske, ekološke, društvene i geopolitičke krize su se spojile i stvorile izuzetno nepredvidivu i neizvjesnu budućnost - rekao je novinarima Klaus Švab, osnivač SEF-a.

- Godišnji sastanak u Davosu bi trebalo da pomogne da se odgovorni ne zaglibe u kriznim razmišljanjima - dodao je on.

Lideri iz više od 50 zemalja okupiće se na petodnevnom sastanku na temu "Sradanja u rascjepkanom svijetu". Među njima su njemački kancelar Olaf Šolc, predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen i premijer Španije Pedro Sančez.

Očekuju se i neki nedavno izabrani predsjednici kao što je Jon Suk-Jeol iz Južne Koreje, Gustavo Petro iz Kolumbije i Ferdinand Markos mlađi sa Filipina. Afričke delegacije predvode predsednici Siril Ramafosa iz Južne Afrike i Samia Suluhu Hasan iz Tanzanije.

Iz SAD dolaze specijalni izaslanik predsjednika Bajdena za klimatska pitanja Džon Keri i povjerenica za trgovinu Ketrin Taj. Pored 56 ministara finansija, više nego ikada ranije, u Davosu se očekuje i 19 direktora centralnih banaka.

Iz Rusije ne dolazi niko - SEF je prekinuo veze nakon napada na Ukrajinu. A Ukrajina će ove godine ponovo poslati delegaciju visokog kalibra. Iz bezbjednosnih razloga, organizatori nisu saopštili nikakve detalje.

Očekuje se dolazak 1.500 poslovnih lidera - uključujući 600 izvršnih direktora iz nekih od najvećih svjetskih kompanija.

53. sastanak u Davosu održava se tokom najtežih ekonomskih previranja poslednjih godina. Šefica Međunarodnog monetarnog fonda Kristalina Georgijeva upozorava da bi trećinu svih ekonomija ove godine mogla pogoditi recesija.

Rat u Ukrajini i potonje sankcije Zapada Rusiji doveli su do neviđene nestašice energije. Iako se čini da je inflacija dostigla vrhunac na razvijenim tržištima kao što su SAD i evrozona, ona je i dalje nadprosječno visoka.

To primorava centralne banke da agresivno podižu kamatne stope. Zauzvrat, visoke kamatne stope dovode do većih troškova refinansiranja u fazi stagnacije privrede i povećavaju rizik od globalne dužničke krize.

To važi i za afrički kontinent. Prema Svjetskoj banci, trenutna ekonomska kriza može dovesti do daljeg povećanja siromaštva u podsaharskoj Africi. U ovom regionu već živi 60% najsiromašnijih na svijetu.

U najnovijoj godišnjoj procjeni rizika koju je uradio SEF, rastući globalni troškovi života izazvani pandemijom i ruskom invazijom na Ukrajinu navedeni su kao najveći neposredni rizik. Uska grla snabdijevanju u energentima i hranom verovatno će potrajati još dvije godine.

Predsednik Foruma Borhe Brende je izjavio da se sastanak u Davosu odvija u pozadini najkomplikovanije geopolitičke i globalne ekonomske situacije u poslednjih nekoliko decenija.

- Ulozi su zaista veliki za globalnu ekonomiju, koja mora pokušti da izbegne globalnu recesiju, usporavanje rasta, visoku inflaciju i povećanje dugova - naveo je on.