Mulešković: Otvorenim Balkanom umjesto novca iz EU fondova biramo ništa

Ekonomski analitičar Mirza Mulešković upozorio je da Crna Gora Otvorenim Balkanom umjesto novca iz EU fondova bira ništa, te da će Srbija dodatno ugušiti crnogorsko tržište.

Mulešković kaže da, iako može da se tumači na više načina, ako bi u prethodnom periodu pogledali zvanične izjave koje se odnose na kompletnu situaciju u regionu, te inicijativi Otvoreni Balkan, jasno je da zvanični predstavnici EU nisu otvoreno podržavali inicijativu Otvoreni Balkan, već samo regionalnu saradnju, koja će se uspostavljati po definisanim pravilima Evropske unije.

Shodno tome, dodaje, jasno je da su oni podržali inicijativu regionalne saradnje, u cilju jačanja svih zemalja koje će u narednom periodu postati zemlje članice.

- Kako ranije, tako i sada, sa posebnim akcentom se potencira regionalna saradnja, koja jeste ključ razvoja svih zemalja na Zapadnom Balkanu posebno u dijelu ekonomske saradnje. Shodno tome, kako predstavnici Evropske unije, tako i predstavnici SAD-a, su jasno rekle na koji način inicijativa otvoreni Balkan neće ugroziti put Crne Gore ka EU. Dva su spomenuta uslova: da se implementira po EU direktivama i druga je da svih šest zemalja Zapadnog Balkana učestvuju u ovom procesu. U ovom trenutku niti prvi niti drugi uslov nisu ispunjeni, što nam jasno govori da 502 glasa evropskih poslanika, te sva zvanična saopštenja predstavnika EK nam govore da ovaj eksperimentalni model niti je komplementaran sa EU integracijama niti je dobar za Crnu Goru da postane prva sledeća članica Evropske unije - navodi on.

Da dobro razmislimo

Napominje kako su posljednji iskazi predstavnika EU jasni što se tiče ove inicijative, te samim tim ukoliko želimo da napredujemo na EU putu moramo i poštovati iste, a to je da dobro razmislimo i analiziramo na koji način će se ova inicijativa implementirati i da ukoliko nije u skladu sa EU pravilima , što je slučaj u ovom trenutku, ne treba čak ni uzimati u razmatranje istu.

- U Izvještaju Ministarstva evropskih poslova, koja mora biti uzeta kao temelj za analizu ove inicijative jasno se ukazuje na neusklađenost ovih država u harmonizaciji nacionalnog zakonodavstva sa EU legislativom, i jasno je da su sve zemlje u različitim fazama pregovora sa EU. Jedino Crna Gora, koja pregovara preko 10 godina članstvo u EU, ima otvorena sva poglavlja koja su direktno "pogođena" kroz ovu eksperimentalnu inicijativu, dok ostale zemlje nisu otvorile niti jedno poglavlje - ističe.

Mulešković konstatuje da je to jasan indikator kolika je razlika u legislativi i koliko je Crna Gora ispred svih država potencijalnih učesnica ovog eksperimentalnog modela.

Upozorava da je nam je ovo oš jedan pokazatelj da inicijativa može da uspori EU integracije.

- Takođe, moramo biti svjesni da Crna Gora nije imala i nema, nikakve probleme u saradnji sa svim zemljama regiona, te ove preporuke za nas znače samo dalje održavanje i potencijalno unapređenje saradnje sa svim zemljama. A sa druge strane, sa inicijativom Otvoreni Balkan su htjele da se rješavaju politički problemi koje određene države regiona imaju između sebe. Tako da negdje, iako predstavljena kao ekonomska inicijativa, jasno je da je ovo više politička inicijativa koja najviše odgovara Srbiji, koja, osim ekonomskih benefita bi imala i najveće političke benefite implementacijom ove inicijative, i koja bi na ovaj način riješila svoje političke probleme - napominje Mulešković.

Ekonomski analitičar kaže da, pošto se često kritikuju pojedinci koji imaju suprotno mišljenje od onih koji podržavaju ovu inicijativu, moramo biti veoma analitični i precizni u iznošenju određenih podataka.

- Kao jedan od argumenata za funkcionisanje ove inicijative često se u izjavama komentariše da se iz ugla ekonomije i ekonomskog rasta i razvoja Crne Gore treba pridružiti ovoj inicijativi i da je ona odlična za jačanje naše privrede. Kao glavne argumente smo dobili informacije da dobijamo veće tržište, smanjenje administrativnih procedura, da dobijamo mogućnost rada u regionu al takođe i to da kroz ovu inicijativu možemo da pokažemo da nismo lijeni. Moramo i u tom dijelu da analiziramo određene benefite, a sa druge strane da vidimo koliko ćemo izgubiti u ovom procesu - navodi on.

Zato kaže da je jasno da u ovom trenutku privreda Crne Gore nije spremna za potpuno otvaranje regionu i da bi ovakva situacija dovela u povoljan položaj velike proizvodne ekonomije, kakva je npr Srbija, da u još većoj mjeri "pokrije" tržište Crne Gore.

- Kao kontra argument za ovo se čuje, a kako ćemo biti spremni za EU tržište. Tu dolazimo do one glavne razlike između ove dvije inicijative. U procesu pripreme za članstvo u EU, kako institucije tako i organizacije ali i privredni subjekti imaju kako novčanu tako i tehničku podršku od strane EU. Možemo koristiti sve fondove kako bi razvijali naše institucije ali kako bi jačali našu privredu, posebno onu koja će i najvše da trpi, kao npr poljoprivredni proizvođači i slično. Da li Crna Gora ima ovu priliku u inicijativi Otvoreni Balka, nema. Upravo to jeste ono o čemu svi govorimo i onaj dio nedostatka ove inicijative - navodi Mulešković.

Dodatna nestabilnost

Takođe, dodaje, ako govorimo iz ekonomskog ugla, ulaziti u inicijativu koja nema oformljene organe za rješavanje potencijalnih problema u implementaciji dodatno stvara nestabilnost za privlačenje potencijalnih investitora.

- Jedan od osnovnih uslova za jačanje ekonomske saradnje jeste transparentnost i vladavina prava kao i regulisani svi sporazumi na koji način bi se rješavali određeni problemi koji mogu nastati u poslovanju. U slučaju određenih problema, nepoštovanja ugovora i slično ova inicijativa ne definiše mehanizam nadzora, kontrole nad sprovođenjem, već svaka zemlja je dužna da to radi po svojim pravilima. Inicijativa nije definisala nikakve rokove, niti postoji plan po kojem će se sve obaveze morati implementirati - ocjenjuje on.

Nema jasne vizije stabilne privredne saradnje

I na kraju, smatra Mulešković, transparentnost same inicijative je na minimumu imajući na umu da zvanično niti postoji website gdje bi se mogli vidjeti ugovori koje države potpisuju već se moraju tražiti na sajtvoima privrednih komora.

- Da li ovakav model saradnje daje jasnu viziju i stabilnost privredne saradnje? Ne. Sve ovo nam govori, da iako jeste značajno i mora biti prioritet jačanje ekonomske saradnje regiona, ova inicijativa nema dobre temelje za takvo nešto. Sa druge strane, već duži period postoje inicijative koje se implementiraju uz podršku Evropske unije i koje imaju za cilj isti rezultat a zemlje regiona ih ne koriste na najbolji način. Da li je zbog toga što ne žele da sarađuju ili nemaju kapaciteta da se prilagode EU pravilima? Ako je otvoreni Balkan nastao kao inicijativa da se unaprijedi ekonomska saradnja, onda je jasno da upravo ova EU pravila u već postojećim inicijativama predstavljaju problem - naglašava Mulešković.

Da ne gubimo energiju i resurse

U tom smislu, dodaje sagovornik CdM-a, Crna Gora, umjesto gubljenja energije i resursa na pristup novim, eksperimentalnim inicijativama, treba da upregne sve svoje kapacitete i da privuče i iskoristi sve moguće fondove kako za institucije i privredu i da na taj način pomogne privredi, koja bi u narednom periodu unparijedila svoje proizvodne kapacitete.

- Na taj način možemo da se spremimo za evropsko tržište i da budemo konkurentni i da iskoristimo šansu male ekonomije i da vidimo u ovom trenutku šta je to što fali Evropi a gdje crnogorska privreda može da bude konkurentna. A u dijelu Otvorenog Balkana, ukoliko ova inicijativa i zaživi, Crna Gora može da bude pozitivan primjer prakse za ostale zemlje na koji način se nacionalna legislativa može harmonizovati sa EU. I kroz taj "mentorski" položaj, Crna Gora može da ohrabri sve ostale zemlje članice da se približe Evropskoj uniji koja mora da bude prioritet svih šest zemalja Zapadnog Balkana - smatra on.

I naravno, napominje, ukoliko se razmišlja o ovim inicijativama, koje u značajnoj mjeri mogu da promijene kurs Crne Gore, mora se otvoriti proces dijaloga, gdje će se svima predstaviti stručni i argumentovani fakti o tome: šta Crna Gora mora da uradi kako bi pristupila ovoj inicijativi? Da li će sve odluke postati ništavne kada Crna Gora postane članica EU (a hoće)? Da li Crna Gora mora da mijenja zakonsku legislativu u svim ovim oblastima i koliko je to usklađeno sa EU integracijama?

Da li je u ovom trenutku kao država koja ima najveću minimalnu zaradu i prosječnu zaradu Crna Gora konkurentna za privlačenje investicija, ili će se oni opredijeliti za zemlje koje imaju "povoljnije uslove? Na koji način će privrednici iz Crne Gore rješavati moguće sporove? Da li su standardi oko bezbijednosti hrane u potpunosti usklađeni u svim zemljama sa EU pravilima kao što je to slučaj sa Crnom Gorom, i ako nisu na koji način se može spriječiti pojavljivanje odrđenih proizvoda na naše tržište koji su u skladu sa zakonima druge države a nisu sa našim, jer u toj situaciji nemamo mogućnost kontrole iste itd, itd?

- Otvoreno je mnogo pitanja, a odgovore je veoma teško naći. Bez jasne vizije, jasno definisanih pravila, usklađenih sa EU praksom, ovakve inicijative ne mogu se uzimati kao ozbiljne i ne trebaju da oduzimaju vrijeme našoj administraciji - zaključio je Mulešković.

Ministarstvo evropskih poslova Crne Gore

Evropska komisija

Mirza Mulešković

Otvoreni Balkan

EU fondovi

regionalna saradnja

EU direktive

ekonomska saradnja

privreda Crne Gore