Energetski bilans za 2023. godinu - Planirana proizvodnja 3.598 GWh struje, 10 puta više energije iz solara

Ukupna proizvodnja električne energije u Crnoj Gori u 2023. godini planirana je na 3.598,25 gigavat sati (GWh), što je za 12.84% više od procjene ostvarenja u 2022. godini,. očekivani suficit, odnosno višak električne energije projektovan je na 486 GWh.

To je navedeno u predlogu Energetskog bilansa za 2023. godinu koji je usvojen na jučerašnjoj sjednici Vlade, a kako je saopšteno, dokument je pripremljen na bazi podataka o bilansu električne energije dobijenih od Elektroprivrede Crne Gore (EPCG), Crnogorskog elektridistributivnog sistema, Crnogorskog elektroprenosnog sistema, proizvođača električne energije u Crnoj Gori, bilansa uglja dobijenog od strane Rudnika uglja, kao i procijenjenog prometa naftnih derivata dobijenog od strane najvećih naftnih kompanija. Takođe, uzete su u obzir i potrebe pojedinih privrednih subjekata, koji energente nabavljaju u sopstvenom aranžmanu.

U dokumentu se navodi da će procijenjena proizvodnja električne energije u 2022. godini biti manja za 12,63% od ostvarene u 2021.

- Osnovni razlog za to je nepovoljna hidrološka situacija koja će uzrokovati nižu proizvodnju u hidroelektranama za oko 25% u odnosu na planiranu. Kod vjetroelektrana se očekuje proizvodnja nešto iznad planirane, dok se kod termoelektrane i solarnih elektrana očekuje veća proizvodnja od osam do devet procenata u odnosu na plan - navodi se u dokumentu objavljenom na sajtu Vlade.

Kako je pojašnjeno, plan je da se u narednoj godini više od polovine električne energije, odnosno 51,20% proizvede iz hidroelektrana, 38,55% iz Termoelektrane (TE) Pljevlja, 9,11% iz vjetroelektrana i 1,14% iz solarnih elektrana.

- Iz obnovljivih izvora energije (OIE), koje čine hidroelektrane, vjetroelektrane i solarne elektrane, planirana proizvodnja je 2.211,25 GWh ili 61,45%, a iz Termoelektrane 1.387 GWh ili 38,55% - navodi se i Energetskom bilansu.

Kada je riječ o hidroelektranama, planirana proizvodnja za 2023. je 1.842 GWh što je 1,8% više u odnosu na plan, odnosno za 29% više od procijenjene proizvodnje za ovu godinu.

- Od toga je plan da HE Perućica proizvede 920 GWh ili 49,93%, HE Piva 750 GWh ili 40,71% dok se u malim hidroelektranama planira proizvodnja od 172 GWh ili 9,36% - precizirano je u dokumentu.

Prema projekcijama, očekuje se da HE Perućica proizvede 36,3% više energije od procjene ostvarenja u ovoj godini. Naznačeno je i da je ove HE prošle godine ostvarila proizvodnju veću za 7,5% u odnosu na plan, dok je procjena proizvodnje za 2022. godinu manja za 26,63% od planirane.

Prema planu za narednu godinu, HE Piva će proizvesti 27,56% više od procjene ostvarenja za 2022. Ova hidroelektrana je prošle godine ostvarila proizvodnju struje za 11,74% veću od plana, dok je procjena da će u 2022. godini biti manja 21,60% od plana.

Ukupna planirana proizvodnja u mHE u 2023. godini, predstavlja sumu svih planova proizvodnje električne energije koji su dostavljeni Ministarstvu kapitalnih investicija od strane koncesionara, i iznosi 172 GWh, što je za 16,9% manje od planirane, a za 4,25% više od procijenjene proizvodnje za 2022. godinu.

Broj mHE koje su u vlasništvu koncesionara, EPCG (koje su u funkciji) i u vlasništvu Zeta Energy (mHE Glava Zete i mHE Slap Zete), a koje će raditi ili planiraju početak rada u 2023. godini je 37.

- Procijenjena proizvodnja električne energije iz mHE za 2022. godinu veća je za 11,96% od planirane, a manja za oko 1% u odnosu na ostvarenu u 2021. godini - pojašnjeno je.

Planirana proizvodnja električne energije iz vjetroelektrana za 2023. godinu je 328 GWh što je 1,5% manje u odnosu na procijenjenu proizvodnje za 2022. godinu.

- Vjetroelektrana Krnovo, instalisane snage 72 MW, prema planu za narednu godinu treba da proizvede 201 GWh, što je na nivou procjene ostvarenja u 2022. Proizvodnja u ovoj godini će biti na nivou plana, a veća za 4,69% u odnosu na ostvarenje u 2021. - navodi se u dokumentu.

Proizvodnja vjetroelektrane Možura, instalisane snage od 46 MW, u 2023. godini planirana je u iznosu od 127 GWh što je za 3,78% manje od procijenenog ostvarenja u 2022. godini.

- Ova VE će u ovoj godini ostvariti proizvodnju za 9,10% veću u odnosu na plan, odnosno 3,13% veću u odnosu na prošlu godinu - stoji u dokumentaciji.

- Ovako veliki skok je planiran na osnovu plana aktiviranja dvije solarne elektrane u vlasništvu EPCG - SE Brana Slano i SE Brana Vrtac, kao i kontinuirane realizacije projekata Solari 3000+, Solari 500+ i Solari 5000+, koje takođe sprovodi EPCG - objašnjeno je u predlogu Energetsog bilansa.

Oćekuje se da će solarne elektrane do kraja 2022. proizvesti 9,57% više energije od planirane, a 42,11% više od ostvarene proizvodnje u 2021. godini. Ovo povećanje proizvodnje je ostvareno uvođenjem u rad novih proizvodnih objekata.

Kada je riječ o Termoelektrani Pljevlja, proizvodnja struje za narednu godinu planirana je na iznos od 1.387 GWh i manja je za 2,59% od procjene ostvarenja u 2022. Procijenjena proizvodnja u ovoj godini biće veća od planirane za 8,13%, a od ostvarene u 2021. za 6,83%.

U dokumentu se napominje i da je redovni remont Termoelektrane planiran za period od 15. aprila do 31. maja.

- Za planiranu proizvodnju TE Pljevlja planiran je utrošak od 1.538 kilotona uglja u cjelosti eksploatisanog iz Rudnika uglja Pljevlja. Takođe, na osnovu planiranog broja pokretanja odnosno termina remonta za 2023. godinu planirane su potrebne količine mazuta u iznosu od 600 tona. Za ostvarivanje zacrtanog plana proizvodnje električne energije u 2023. godini, Termoelektrana je planirala sopstvenu potrošnju iz mreže u količini od 7,85 GWh - navedeno je.

Planirana bruto potrošnja električne energije se sledeću godinu iznosi 3.112,14 GWh, što je više 0,6% u odnosu na procjenu ostvarenja potrošnje u ovoj, a za 10,59% manje u odnosu na ostvarenu bruto potrošnju u 2021. godini.

- U ovom bilansu najviše participiraju distributivni kupci sa 81,40% učešća, direktni kupci čine svega 3,71%, dok ukupni gubici čine 14,89% ukupne bruto potrošnje.

Prema iskazanim potrebama, ukupna potrošnja električne energije direktnih potrošača planirana je u iznosu od 115,78 GWh, što čini svega 3,71% od bruto iskazanih potreba.

- Ovako niska potreba je dominantno posljedica prestanka primarne proizvodnje u Uniprom KAP-u. Neizvjestan je i proces proizvodnje u Željezari Nikšić, mada je EPCG planirala nešto veće potrebe nego u 2022. za ovu kompaniju. Zbog navedenih razloga procijenjena potrošnja u ovoj godini je na nivou 16,93% od planirane, dok je u odnosu na ostvarenu u 2021. godini niža za 82% - pojašnjeno je.

Planirana potrošnja distributivnih potrošača za 2023. godinu je 2.533,00 GWh, što je za 1.73% više u odnosu na procijenjeno ostvarenje u ovoj godini. Procjena distributivne potrošnje u 2022. je veća za 2,43% u odnosu na planiranu, dok je u odnosu na 2021. veća za 4,89%.

Ukupni gubici električne energije za 2023. godinu planirani su u iznosu od 463,36 GWh što je za 5,95% niže u odnosu na procjene ostvarenja za 2022. godinu. U 2022. godini procjenjeni ukupni gubici će biti na nivou planiranih, a za 1,29% veći u odnosu na 2021. godinu.

Tranzit električne energije za 2023. godinu, planira se u iznosu od 5.257,17 GWh, što je na nivou procjene ostvarenja u 2022. U ovoj godini tranzit će takođe biti na nivou planiranog, a u odnosu na 2021. biće veći za 11,51%.

Očekuje se i da će ukupna proizvodnja struje u odnosu na potrebe bruto konzuma biti veća za 486,11 GWh ili 15,62% od planiranih potreba. Toliko će iznositi i viškovi električne energije. Međutim, ako posmatramo saldo proizvodnje i potrošnje na mjesečnom nivou, deficit je planiran za mjesec maj, jul, avgust i septembar.

Proizvodnja uglja će se sprovoditi samo Rudniku uglja Pljevlja, jer se u Rudniku Berane ne planira proizvodnja zbog prekida procesa rada.

Pljevaljski rudnik za 2023. godinu planira ukupnu proizvodnju u iznosu od 2.000.000 tona, što je za 19.43% više od procjene ostvarenja za 2022. U prošloj godini ostvario je za 4,82% manju proizvodnju od planirane, dok će u 2022. godini procijenjena proizvodnja biti za 3,05% veća od planirane, a za 8,14% veća od ostvarene u 2021. godini.

Potrošnja uglja u Crnoj Gori se u najvećoj mjeri realizuje u TE Pljevlja, u prethodnom periodu preko 98,65%, dok se ostatak potroši u industriji i od strane ostalih potrošača.

- U 2023 godini planira se značajan rast potrošnje kod ostalih potrošača, tako da će udio u Termoelektrani iznositi oko 87%. Naime, Rudnik uglja za potrebe TE Pljevlja, planira proizvodnju i isporuku 1.758.000 tona uglja, što je za 9,08% više od procjene ostvarenja za 2022. Kako je naznačeno, pljevaljski rudnik obezbjeđuje ukupne količine uglja za TE - istaknuto je.

Za široku potrošnju (industrija i ostali potrošači) planirana je proizvodnja od 220.000 t uglja što je za oko devet puta više od procjene ostvarenja za ovu, odnosno za oko deset puta više od ostvarenja u 2021. godini.

Planiran je izvoz uglja za 2023. godinu u iznosu od 242.000 tona.

Ukupan promet naftnih derivata za potrebe potrošnje planiran je u količini od 394.783 tona, što je za 7,1% više od procjene ostvarenja potrošnje u ovoj godini. Procjena potrošnje u u 2022. biće manja od planirane za 5,67%, a u odnosu na prošlu godinu biće manja za 2,83%.

Najveći udio u planiranoj potrošnji naftinih derivata u Energetskom bilansu za 2023. godinu, kao i prethodnih godina, ima eurodizel - 77,76%.

Ako govorimo o potrpšnji prirodnog gasa i toplotne energije za daljinsko grijanje i/ili hleđenje i industrijsku upotrebu, u dokumentu se navodi da su Kombinat aluminijuma Podogrica i Željezara Toščelik Nikšić u potpunosti, u svom procesu proizvodnje, napustile upotrebu lož ulja i prešle na upotrebu ekološki čistijeg goriva, prirodnog gasa (LNG).

- Međutim zbog redukcije i obustavljanja proizvodnog procesa u ovim kompanijam došlo je do značajnag smanjenja potrošnje prirodnog gasa u odnosu na planiranu i ostvarenu u prethodnom periodu. Tako planirana potrošnja prirodnog gasa u 2023. iznosi 4.700 tona, što je za 63,76% više u odnosu na planirano ostvarenje za 2022. - navedeno je.

Projektovana potrošnja za ovu godinu je za 18,78% niža od ostvarene iz 2021. godine.

Kada je riječ o proizvodnji energije iz obnovljivih izvora, ona je u 2021. godini iznosila 2.317,28 GWh (8.342,28 TJ), planirano ostvarenje za ovu godinu je 1.764,78 GWh (6.353,21 TJ), dok plan za 2023. iznosi 2.211,25 GWh (7.960,52 TJ).

- U prošloj godini proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora je ostvarena u iznosu od 63,49% u odnosu na ukupnu proizvodnju električne energije u Crnoj Gori. Za 2022. taj procenat je procijenjen na 55,35%, dok je plan za narednu godinu da se iz obnovljivih izvora proizvede 61,46% ukupne električne energije.

U dokumentu se navodi i da od ukupnih potreba za energijom, Crnoj Gori nedostaje značajan dio, koji je u 2021. iznosio, 38,75%, u ovoj godini se procjenjuje nedostatak od 40,04%, dok se u 2023. planira na 35,79%.

- U 2023. godini potrebe za ugljem se pokrivaju iz sopstvenih resursa. Planiran je suficit biomase od 34,62%, a suficit električne energije je planiran na 15,62%. Najveći uticaj na ukupni deficit energije imaju naftni derivati i prirodni gas, koji čine 46,59% ukupnih potreba za energijom, a za potrebe domaćeg tržišta se u potpunosti uvoze - precizirano je.