Šta se krije iza Vučićevog obećanja o nuklearki Pakš 2 - Srbija nudi Mađarima dio EPS-a?

Najave Aleksandra Vučića da će u narednih šest godina u energetiku, koju je nazvao "krvotokom zemlje", biti uložena značajna sredstva predstavljaju obećanja "na dugom štapu" jer su za to potrebne godine izgradnje, mnogo novca, a postoji bojazan da bi usljed kompenzacija, koje je predsjednik Srbije pominjao, Elektroprivreda Srbije morala da bude djelimično privatizovana, smatra stručna javnost.

U svom nedavnom obraćanju predsjednik Vučić je naglasio da će u narednom periodu u izgradnju infrastukture u zemlji biti uloženo oko 12 milijardi eura. Nije baš najjasnije da li je, kada je to rekao, mislio samo na investicije u energetiku, s obzirom da je govorio i o povećanom obimu ulaganja u namjensku industriju, ali je sasvim izvjesno da je u planu da akcenat bude na energetskim projektima.

Govoreći na ovu temu predsjednik Vučić je istakao da je sa mađarskim predsednikom Viktorom Orbanom razgovarao da Srbija postane suvlasnik u nuklernim elektanama Pakš 1 i Pakš 2 i da bi se to platilo novcem ili valorizovalo suvlasništvom u nekoj srpskoj kompaniji.

Nuklearka PAKŠ 1, čija je izgradnja počela 1974. godine, a završena 1987. godine, u svom sastavu ima četiri bloka ukupne snage 2.000 megavata i podmiruje polovinu potreba potrošača u Mađarskoj za električnom energijom. Njeno zatvaranje se očekuje između 2032. i 2037. godine.

Plan je da se izgrade još dva bloka ukupne snage 2.400 megavata koji bi činili novu nuklearnu elektranu PAKŠ 2. Projekat izgradnje nove nuklearne centrale vrijedan je oko 12 mlrd EUR. Ruska državna kompanija za nuklearnu energiju Rosatom počela je radove u septembru, izlivanje betona na objektu počeće na jesen sledeće godine a plan je da elektrana proradi 2030. godine.

Ekspert za energetiku Velimir Gavrilović kaže za Danas da je izgradnja nukelarke dugoročan proces te da bi u slučaju da Srbija postigne aranžman sa Mađarskom o suvlasništvu u PAKŠ 2 na struju iz nje potrošači u našoj zemlji mogli da računaju tek kada ona bude izgrađena.

- Kada govorimo o tom ali i drugim energetskim projektima koje je u svom govoru pomenuo predsjednik Vučić treba konstatovati da su na "dugačkom štapu". To znači da nijedan od njih ne bi mogao da bude realizovan tako brzo da potrošače u Srbiji energijom počne da snabdijeva u narednih par godina. Što se pak tiče nuklearne centrale PAKŠ 1 radi se o veoma vrijednom objektu i jedini način da Srbija uđe u njegovo vlasništvo a da Budimpešti za to ne plati visoku novčanu sumu je da joj primjera radi ustupi dio vlasništva Elektroprivrede Srbije. To bi svakako bilo veoma loše za potrošače u Srbiji jer bi mađarski suvlasnik insistirao na većoj cijeni struje koja je za građane još uvijek socijalna kategorija. Ulaskom stranog partnera to bi se promijenilo na uštrb individualnih potrošača - navodi sagovornik Danasa.

Prema njegovim riječima, bilo bi potpuno pogrešno da Srbija troši novac na kupovinu udjela nukelarke u drugoj zemlji ili ustupa vrijedan resurs poput dijela EPS-a da bi postala suvlasnik u toj centrali.

- Ako nadležni već razmišljaju u tom pravcu, onda je znatno povoljnija opcija da se nuklearka gradi na teritoriji Srbije i da država u okviru izgradnje angažuje što veći broj domaćih preduzeća da i ona imaju korist od tog projekta - smatra Gavrilović.


Novi naftovodi dobra inicijativa

Predsjednik Vučić je u svom izlaganju rekao da se Srbija naftom snabdijeva preko naftovoda JANAF iz Hrvatske, koja se pokazala kao "nepouzdan snabdjevač" i da zato sada želi da izgradi naftovod od 128 kilometara od Novog Sada do mesta Alđe u Mađarskoj koji bi koštao oko 100 mil EUR, ako ide trasom gasovoda preko Sente i Bečeja.

To bi trebalo uraditi za godinu i po dana do dvije godine, a za to vrijeme će Srbija kupovati iračku naftu kojom bi se snabdijevala preko JANAF-a, a koja je 20% skuplja od ruske nafte. Vučić je dodao da će sa partnerima iz Otvorenog Balkana razgovarati i o naftovodu koji ide kroz Sjevernu Makedoniju do luke Drač.

Vučić je govorio i o izgradnji još jedne rafinerije koja bi mogla da prerađuje i drugu naftu osim ruske i iračke, pošto možemo da uvozimo naftu i "iz Venecuele, Irana i drugih zemalja".

Gavrilović naglašava da je diverzifikacija pravaca za snabdijevanje naftom poželjna i korisna stvar i da na tome svakako treba raditi ali da ne predstavlja bilo kakvu garanciju da će to sprečiti embargo nametnut iz političkih razloga.

- Sasvim je u redu da se naftom snabdijevamo i iz pravca Mađarske međutim ono što treba naglasiti je to da bi za tu investiciju, koja bi išla u paketu sa drugim koje je najavio predsjednik Vučić, trebalo izdvojiti veliku sumu novca a jedini način da Srbija do njega dođe bilo bi novo zaduživanje, odnosno uzimanje novih kredita. Sa druge strane, pravac iz Mađarske ne bi bio garancija da ćemo dobijati naftu u uslovima političke nestabilnosti u kakvoj se sada Evropa nalazi. Drugim riječima, isto tako kako Evropska unija može da spriječi prolazak nafte za Srbiju preko teritorije svoje članice Hrvatske isto to može da izdejstvuje i u slučaju svoje članice Mađarske. Niko naime u aktuelnoj globalnoj političkoj situaciji ne može da tvrdi da je izgradnja alternativnog naftovoda garant da će nafte za potrošače u Srbiji zaista i biti. Kada je pak riječ o naftovodu koji ide do Drača, a pomenuo ga je Vučić, opet treba znati da su i Sjeverna Makedonija i Albanija članice NATO i da nema garancija da bi, primjera radi, Albanija drugačije reagovala od Hrvatske kada bi joj Evropska unija tražila da prekine dotok nafte Srbiji - kaže Gavrilović.


Realna cijena Đerdapa 3 još nepoznata

Predsjednik Srbije najavio je da će se sigurno graditi hidroelektrane "Đerdap 3" i Reverzibilna hidroelektrana "Bistrica" koje će zajedno koštati oko četiri milijarde eura. O gradnji "Đerdapa" Vučić je istakao da se pregovara sa dvije američke firme koje bi prema njegovim rečima "mogle da pomognu sa Rumunima".

Ono što je interesantno je da je predsjednik Vučić iznio veću cijenu koštanja izgradnje hidroelektrana Đerdap i Bistrica nego što je ranije izrekla ministarka rudarstva i energetike Zorana Mihajlović. Ona je naime svojevremeno izjavila da bi ti projekti koštali 2,7 milijardi dok predsjednik Srbije tvrdi da bi to ipak bilo četiri milijarde eura.

Gavrilović kaže da koliko će cijena zaista iznositi zavisi prvenstveno od kapaciteta Hidroelektrane "Đerdap 3".

- Za Reverzibilnu hidroelektranu "Bistrica" kapaciteti se znaju i to bi koštalo oko 700 mil EUR. Kada je riječ o "Đerdapu 3" nadležni treba da kažu koliki je kapacitet planiran kao i da li bi se pored centrale gradio i vjetropark. Kada bi se sve to znalo onda bi moglo da se kaže koja je realna cijena izgradnje - zaključuje sagovornik.

Vlada Mađarske

Velimir Gavrilović

Viktor Orban

Aleksandar Vučić

nuklearna elektrana

nuklearka PAKŠ 1

nuklearka PAKŠ 2

suvlasništvo Srbije u mađarskoj nuklearki

JANAF

novi naftovodi

HE Đerdap 3

HE Bistrica