Domaće banke mogu pozajmiti Vladi najviše 150 mil EUR

Vlada se kod domaćih banaka može zadužiti najviše do 150 mil EUR, jer su one već previše izložene prema državi i ne očekuju da će se javne finansije uskoro stabilizovati, potvrdilo je Pobjedi više izvora iz bankarskog sektora.

Rebalansom budžeta, koji je Vlada utvrdila u utorak, predviđeno je da se država do kraja godine zaduži 350 mil EUR. Novac će, prvi put u posljednjih deset godina, biti iskorišćen za tekuću potrošnju, a ministar finansija Aleksandar Damjanović najavio je da će se zadužiti emitovanjem državnih zapisa i kroz kreditne aranžmane sa domaćim bankama.

Više bankara Pobjedi je reklo da je ukupna izloženost crnogorskih banaka prema državi 900 mil EUR, te da će biti nemoguće od njih pozajmiti 350 miliona. U tih 900 mil EUR bankari uračunavaju dug po osnovu državnih obveznica i direktnog kreditiranja Vlade i javnih preduzeća, ali i kredite koje kod banaka imaju penzioneri i zaposleni u javnoj upravi.

Prema informacijama lista, četiri najveće banke u zemlji - CKB, NLB, Erste i Hipotekarna - teško će skupiti i 150 miliona da pozajme Vladi, čak i uz pomoć matičnih banaka. Hipotekarna banka može Vladi pozajmiti 20 mil EUR, NLB odbija da kreditira državu jer ih optužuju za utaju poreza, Erste banka dostigla je limit kreditiranja, a na granici je i CKB. Nije isključena mogućnost da će Vlada o zaduženju pregovarati direktno sa mađarskom OTP grupom.

Bankari kažu da ih je Damjanović kontaktirao u avgustu kako bi testirao njihovo raspoloženje u pogledu investiranja u državne obveznice, nakon čega se odlučio za emitovanje zapisa. Taj kratkoročni izvor finansiranja budžeta posljednji put je korišćen 15. jula 2020. u mandatu Darka Radunovića, ministra finansija iz redova DPS-a. Emitovanje zapisa ukinuo je Milojko Spajić jer se na početku mandata zadužio 750 mil EUR, pa je prošla godina bila prva u posljednjih 12 u kojoj Ministarstvo finansija nije izdavalo zapise. Po pravilu, kratkoročno zaduživanje jeftinije je od dugoročnog, pa se država emitovanjem zapisa ranije u prosjeku zaduživala po cijeni od 0,75 odsto godišnje. Sada se, tvrde bankari, može očekivati kamata na šestomjesečne zapise od jedan ili dva odsto.

- Država će, ako izda zapise, imati šest mjeseci da vrati novac bankama, ali je pitanje odakle će da ga vrate - kazao je Pobjedi jedan od bankara.

Govoreći o tome kakve kamate Vlada može očekivati za kredite kod domaćih banaka, izvori iz bankarskog sektora su kazali da će one biti od šest do osam odsto.

- Cijena obveznica postala je reper države i za ostala zaduženja, pitanje je može li uopšte doći do posla, a kamate su druga priča - rekao je izvor Pobjede.

Državne obveznice trenutno se prodaju po cijeni od 72,28 eura, što je blizu istorijskog minimuma. Njihova cijena juče je pala 1,42%, a za godinu su izgubile četvrtinu vrijednosti. Ukoliko bi se Vlada, umjesto kod domaćih banaka, zadužila na inostranom tržištu emitovanjem obveznica, kamata ne bi bila niža od osam odsto.

Bankari ukazuju da država može pregovarati i sa nekom od banaka u regionu koja nema sjedište u Crnoj Gori ili eventualno sa Evropskom investicionom bankom, koja je nedavno podržala Ukrajinu.

- U ovom trenutku pitanje nije šta Vlada hoće, nego šta može - zaključio je jedan izvor Pobjede.

Prema nezvaničnim informacijama lista, aranžman sa MMF-om je bio dogovoren, ali je Vlada u posljednjem trenutku odlučila da odustane od njega. Bankari smatraju da je aranžman sa MMF-om jedini način da država izbjegne slom javnih finansija i stane na kraj partijskom zapošljavanju. Damjanović je tokom jula obavio neformalne razgovore sa predstavnicima te međunarodne institucije, tokom posjete njihove misije Podgorici, a juče je kazao da aranžman nije u planu za ovu i narednu godinu.

- Sa MMF-om je bilo preliminarnih razgovora u kontekstu saradnje. Što se tiče ove godine, nema planova bilo kakvog aranžmana sa MMF-om, što se tiče naredne godine takođe nema takvih planova, kao što nema planova ni sa obveznicama za 2023. godinu - rekao je Damjanović za Radio Crne Gore.

Potvrdio je da su počeli neformalni razgovori sa domaćim bankama o zaduženju, navodeći da će se nakon usvajanja rebalansa stvoriti formalni uslovi za razgovore. Skupština će o rebalansu raspravljati na sjednici 28. septembra.

Crnogorska komercijalna banka ad Podgorica

Erste Bank ad Podgorica

NLB Montenegrobanka a.d. Podgorica

Hipotekarna Banka AD Podgorica

Ministarstvo finansija Crne Gore

EIB

IMF Washington D.C.

Skupština Crne Gore Podgorica

OTP grupa

Aleksandar Damjanović

Darko Radunović

Milojko Spajić

zaduživanje državem budžet

rebalans budžeta

zaduživanje kod banaka

kredit

aranžman sa MMF

državne obveznice