NavMenu

Najveća potražnja za ekonomistima i pravnicima - Deficitarna zanimanja i IT stručnjaci, medicinari...

Izvor: RTCG Petak, 02.09.2022. 11:26
Komentari
Podeli
Ilustracija (Foto: Pixabay.com/B_Me)Ilustracija
U Zavodu za zapošljavanje kažu da pored toga što u njihovoj evidenciji najviše ima pravnika, ekonomista i nastavnika, potražnja za tim zanimanjima je najveća, pa ona spadaju u deficitarna. Svake godine najviše se studenata opredijeli za ekonomiju i pravo, ali se među mladima nameće pitanje hoće li im se isplatiti trud i rad uložen u školovanje, napominju iz Centra za građansko obrazovanje. Zbog toga rješenje traže u inostranstvu.

Iako u društvu postoji ubjeđenje da Crna Gora ima više ekonomista i pravnika nego što je potrebno, potražnja na tržištu rada to demantuje. Vjerovali ili ne, ta zanimanja su deficitarna.

- Potražnja za tim zanimanjima je najveća tako da se ne može reći da su to suficitarna - ističe Nataša Dević.

- Interesovanje srednjoškolaca za ta dva studijska programa je tradicionalno visoko. Ono što mi se čini ili što pokazuje tržište rada jeste da ipak nalaze mjesto - kazao je Veselin Mićanović, prorektor za nastavu.

A lakše do radnog mjesta mogli bi i nastavnici matematike, fizike, hemije, kao medicinari, inžinjeri, i informatičari.

- Na tehničke fakultete ide manji broj mladih jer nisu dovoljno atraktivna kao pravo i ekonomija je se to zanimanja kojim mogu u budućnosti da se bave - navodi Dević.

- U drušvu je deficitarna IT tehnologija, medicina, takođe imamo drugih programa koji su deficitarni i studenti po završetku brzo nalaze svoje mjesto kao što je učiteljski, predškolsko - ističe Mićanović.

Međutim, mlade brine hoće li im se isplatiti trud i rad uložen tokom školovanja, kažu iz Centra za građansko obrazovanje.


- Šta god rade slabo se isplati i otprilike u Crnoj Gori baviti se politikom to je očigledno najisplativije. Kako da nagovorite učenika kome ide matematika da upiše to, kad profesor matematike nema preko 700 eura mjesečne naknade - navodi Snežana Kaluđerović iz Centra za građansko obrazovanje.

Ona ističe da nije tajna da zbog veže zarade mladi posao traze u inostranstvu.

- No, nije to jedini razlog. Nijesu obezbijeđena zakonski jesu ali i u praksi nijesu, radnička prava, zaštita na radu, veća zarada koju bi oni mogli dobiti u zemljama regiona gdje je isti jezik i sve su to razlozi koji naš kadar guraju u mobilnost - ističe Kaluđerović.

A za one koji ostaju, u ovoj godini poslodavci su prijavili oko 19.000 slobodnih radnih mjesta. Kada je riječ o srednjoškolskom kadru, najviše ih je oglašeno za konobare, ugostitelje, kelnere, sobarice i prodavce.
Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vijsti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izveštaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.