MIHAJLOVIĆ: Ne očekujem bilo kakve probleme u snabdijevanju naftom od 1. novembra, NIS je već nabavlja

Ministarka rudarstva i energetike Srbije Zorana Mihajlović rekla je da ne očekuje probleme u snabdijevanju naftom od 1. novembra, od kada neće moći da kupuje taj energent od Rusije zbog sankcija EU, i da Naftna industrija Srbije (NIS) na slobodnom tržištu već nabavlja naftu koja nije ruskog porijekla.

Ona je u intervjuu agenciji Beta kazala da je dio nafte NIS i ranije nabavljao na slobodnom tržištu jer je ruska bila skuplja, a u poslednja dva mjeseca je udio ruske nafte povećan jer je pojeftinila.

- Od 1. novembra NIS će nabavljati svu naftu koja nije ruska i već rade na toj nabavci, pa ne očekujem bilo kakve probleme u snabdijevanju. Nafta može da se dopremi hrvatskih naftovodom JANAF ili preko luke Konstanca i na drugi način - rekla je Mihajlović.

Dodala je da cijena derivata i sirove nafte ponekad nije u korelaciji kada derivat izađe na tržište jer je bilo dosta problema u transportu, zbog čega je povećavana cijena i da su tek juče brodovi na Dunavu kod Belana mogli da se napune, ali do 70% kapaciteta.

Mihajlović je rekla da je akciza na derivate smanjena za 10% i da "niko nije srećan što su cijene derivata nafte ograničene", ali da većina zemalja nalazi načine da kontroliše te cijene, pa ih na primjer Sjeverna Makedonija mijenja svaka dva dana. Ona je rekla da je gas velikim dijelom obezbijeđen za predstojeću zimu i od 3,2 milijarde kubnih metara, od čega 2 milijarde dolazi iz Rusije, pola milijarde je u skladištu u Mađarskoj, a 280 miliona u skladištu Banatski Dvor. Srbijagas će, prema sadašnjoj procjeni morati, prema njenim riječima, da uveze milijardu kubnih metara gasa, a da je teško procijeniti koliko će to da košta, obzirom da cijena mijenja, ali će svakako trebati dodatnih 1,5 mlrd EUR.

Do nedavno je, kako je rekla, bila procjena da će Srbija do marta sledeće godine za uvoz struje i gasa potrošiti 3 mlrd EUR, a sada prema rastu cijena procjena ide do 5 milijardi.

Pregovori oko zakupa kapaciteta za uvoz gasa iz Azerbejdžana su, prema njenim riječima pri kraju, i taj energent, oko 40-50% domaćih potreba, će moći da se uveze po povoljnoj cijeni kada se u septembru sledeće godine završi interkonekcija Niš-Dimitrograd.

U toku su, kako je rekla i razgovori oko zakupa visokonaponskih kapaciteta za uvoz 100 MW struje iz te zemlje.

- Trudimo se da smanjimo uvoz struje, povećanjem proizvodnje i zbog toga je odobren uvoz uglja. Ako bi mjerama štednje uspjeli da smanjimo potrošnju za 15% uvozilo bi se samo nekoliko procenata - rekla je Mihajlović.

Na pitanje zbog čega nije mogao da se sa Rusijom ugovori uvoz cjelokupnih količina gasa po povoljnoj cijeni, Mihajlović je rekla da je bilo "opštih povika" kada je taj ugovor sklapan, a da je i ranijih godina određena količina kupovana od Gasproma, ali na slobodnom tržištu.

Mihajlović je rekla da je u kontaktu sa bugarskim ministrom energetike i da on uvjerava da neće ometati tranzit gasa Balkanskim tokom, ali da, iako je to međunarodni ugovor, ne može se sa sigurnošću reći šta će biti u decembru.

- Bugarska sada, koliko znam, pregovara sa Rusima oko ponovne kupovine njihovog gasa. Za sada Bugari ne diraju tranzit, ali sve je moguće i Srbija bi se u takvim okolnostima okrenula kriznom scenariju supstitucije gasa mazutom - rekla je Mihajlović.

Srbija je, kako je rekla, 70% gasifikovana, pet miliona ljudi živi na teritoriji koja ima pristup tom energentu. Plan je, prema njenim riječima, da se napravi interkonekcija sa svim okolnim zemljama, sa Sjevernom Makedonijom, Bugarskom Rumunijom, pa će se širiti i unutrašnja gasifikacija svih krajeva Srbije, jer je taj energent više ekološki u odnosu na druge.

Mihajlović je rekla da je povećana cijena struje za privredu sa 75 na 95 EUR po MWh i da je to bio jedini način da se obezbijedi energetska sigurnost, a da se u Evropi ona plaća od 540 do 630 EUR.

Na pitanje da li Elektroprivreda Srbije (EPS) može da plaća uvezenu struju, s obzirom na to da ima gubitak u ovoj godini i zaduženost od 1,5 mlrd EUR, Mihajlović je za Betu rekla da je to "državno preduzeće i da država ne može da dozvoli da EPS ne može da plati".

Do sada je EPS, kako je rekla, na uvoz struje potrošio 1,5 mlrd EUR, a procjene su da cijena može da raste i do 900-1.000 EUR po MWh i taj novac za uvoz će država morati da obezbijedi, možda tako što će smanjiti druge investicije.

- Kada sam došla u Ministarstvo pričala sam o ozbiljnim problemima u EPS-u čije su investicije bile skoro nula, gradi se jedna termoelektrana Kostolac B3 deset godina, a mnogo novca je išlo na održavanje, uglja nije bilo. EPS može da stane na zelenu granu kada izgradi reverzibilne hidroelektrane Đerdap 3 i Bistricu - rekla je Mihajlović.

Dodala je da se radi projektno-tehnička dokumentacija za te hidroelektrane i da su za izgradnju Đerdapa 3 zainteresovani Amerikanci.

Đerdap 3 bi, kako je rekla, terbalo da proizvodi 2.200 MW, još po 200 MW da proizvodi solarni panel i vjetropark i ta hidroelektrana bi bila hibridna, reverzibilna i gradila bi se fazno, a prva faza sa 600 MW mogla bi da bude završena 2025. godine, napomenula je ona.

Istakla je da bi izgradnja Đerdapa 3 koštala 2 mlrd EUR, ali da će se precizna cijena znati kada bude gotova dokumentacija sledeće godine i da tada treba tražiti i izvor finansiranja. Bistrica bi imala 600 MW i po sadašnjoj procjeni koštala bi, kako je rekla, 700 mil EUR.

- EPS mora da uđe u strateško partnerstvo za gradnju obnovljivih izvora energije, tako da bude vlasnik 50 ili više odsto i balansira tu energiju - rekla je Mihajlović.

Ona je rekla da za predstojeću zimu peleta ima više nego prije mjesec dana i da vojska krči put u Medveđi, Knjaževcu i Bursu kako bi se obezbijedio put do šume i sječa drva za proizvodnju tog energenta.

- Od 110.000 domaćinstava koja koriste pelet 70% je obezbijedilo taj energent kome je ograničena cijena na 320 EUR po toni. Inspekcija kontroliše i tržište ogrevnog drveta koje koristi milion domaćinstava i ustanovljeno je da se više proda na crno i zato pokušavamo da uredimo tržište - rekla je Mihajlović.

Odgovarajući na pitanje kako mogu da se podstaknu firme i građani da postavljaju solarne panele Mihajlović je rekla da "ova kriza pokazuje da solarni paneli mogu da pomognu, ne samo privredi, koja to zna nego i domaćinstvima koja u poslednjih šest mjeseci shvataju da će imati manji račun za struju kada ih ugrade, a kada isplate taj trošak da će plaćati samo fiksnu nadoknadu".

Dodala je da vjeruje da će kriza pogurati instalisanje panela i da će Srbija biti zemlja sa mnogo kuća koje ih koriste jer ima mnogo "solarnih" dana, više nego neke sunčane zemlje iz okruženja.

Država, kako je rekla, daje 50% subvencija za njihovo postavljanje i mora da zadovolji sve finsijske zahtjeve za subvencijama, zainteresovanih za njihovo postavljanje.

Preporuke za mjere štednje električne energije smanjenjem javnog osvetljenja i na niz drugih načina koje je dalo Ministartvo rudarstva i energetike i koje treba da se usvoje na Vladi, prema njenim riječima, nisu "posebno strašne" i imaju za cilj da se uštedi 15% potrošnje. Te mjere, kako je rekla, već primjenjuju sve druge države EU ili imaju tu kulturu štednje.

- Državna preduzeća, kao EPS, Elektromreže Srbije, Srbijagas, Putevi Srbije i druga imaju obavezu da naprave plan kako da uštede 15% potrošnje struje, a EPS da napravi plan kako da finansijski stimuliše ta domaćinstva koja u dnevnoj potrošnji učestvuju sa 42%. Zbog toga je fokus na zamjeni stolarije, postavljanju panela i štednji kod te kategorije potrošača. Predložena ušteda, koja još nije obavezna, dnevno bi vrijedila 10 mil EUR - rekla je Mihajlović.

Dodala je da je Srbija trošila četiri puta više energije nego zemlje EU i da je sada to smanjeno na 2,9 puta.

Do sada je program energetske efiksnosti završilo 35.000 domaćinstava, što je prema njenim riječima, malo u odnosu na mogućnosti.

Mihajlović je rekla da će uredba o energetski ugroženom kupcu koju sada razmatra Ministarstvo finansija imati širi obuhvat i pomoći će u plaćanju struje, gasa i toplotne energije, ne samo socijalno ugroženom stanovništvu, nego i drugima, stvarno ugroženima, bilo zdravstveno ili na drugi način.

Procjena je, kako je rekla da će popust dobiti oko 200.000 domaćinstava za struju, oko 7.000-8.000 za gas i oko 10.000 za toplotnu energiju.

Na pitanje da li projekat Jadar o eksploataciji litijuma treba ponovo pokrenuti i da li je u kontaktu sa kompanijom Rio Tinto, Mihajlović je rekla da nije u kontaktu sa tom kompanijom od kada je donijeta odluka o zaustavljanju projekta.

- Od kada sam došla u Ministarstvo za mene je to bio jedan od najznačajnijih projekata i sve sam učinila da pokažem šta znači. Čini mi se da je bilo više dezinformacija o njemu, nego informacija i da je korišćen u političke svrhe, godinu dana pred izbore - rekla je Mihajlović.

Istakla je da niko nema pravu informaciju o tom projektu jer studije nisu završene i dodala da je litijum kritična sirovina kao zlato, bakar, antimon i nafta i da je zbog toga trebalo dozvoliti da najveći stučnjaci kažu šta je Srbija izgubila zaustavljanjem tog projekta, a šta dobila.

- Mislim da studija (izvodljivosti) treba da se završi, a pitanje zaštite životne sredine je broj jedan. Ministarstvo je jasno reklo da od priče da će se otvoriti rudnik zlata na istoku Srbije sa onakvom tehnologijom neće biti ništa - zaključila je Mihajlović.