Šta je alergija na sunce i kako se najbolje zaštititi?

Dr Kristijana Talinger (Christiane Thallinger), dermatolog u čuvenoj Wiener Privatklinik (Bečkoj Privatnoj bolnici), objašnjava da alergija na sunce može da bude i nasljedna, ali da se mahom javlja kao posljedica nekih drugih faktora.

- Alergiju može da izazove i upotreba nekih ljekova ili izloženost kože biljkama, poput divljeg paškanata ili limete. Takođe, i pojedini suplementi koji se nabavljaju bez recepta mogu da proizvedu fotosenzitivnost, odnosno abnormalnu reakciju kože uzrokovanu UV zracima - kazala je dr Talinger.

Kako objašnjava, lakši slučajevi alergije na sunce uglavnom nestaju bez liječenja, dok se teži slučajevi mogu tretirati steroidnim kremama ili pilulama.

- Neophodno je da ljudi koji imaju tešku alergiju na sunce preduzmu preventivne mjere, kao što je, npr. nošenje odjeće sa dugim rukavima, od prijatnih materijala i slično - dodaje doktorka.

Dr Talinger objašnjava da osobe koje su imale hirurške zahvate naročito treba da vode računa o izlaganju ožiljaka suncu.

- Ožiljcima je potrebna dodatna njega jer je takvo tkivo izuzetno osjetljivo. Zbog svoje osjetljivosti ožiljci su podložniji štetnom dejstvu UVA/UVB zraka. Izlaganje suncu može da izazove hiperpigmentaciju - potamnjenje kože, odnosno hipopigmentaciju - posvjetljenje kože, kao i da izazove zgušnjavanje plikova ili ožiljaka, što može dodatno da oteža zarastanje kože - objašnjava doktorka.

Sunčevi UV zraci, pored toga što mogu da izazovu oštećenje kože, uzrokujući sunčeve pjege, prevremeno starenje, hiperpigmentaciju, mogu da izazvu i poremećaje kože kao što su ekcem i psorijaza, na kraju i rak kože.

- Najefikasniji način da se smanji rizik od oštećenja izloženosti suncu je da se ljudi drže hlada od 10 do 14 sati. Drugi je mazanje kreme za sunčanje sa visokom UV zaštitom - preporučila je dr Kristijana Talinger.