Mala kuća od velike slađa - U razvijenom svijetu kriza smanjuje životni prostor, mi smo već navikli da živimo u malim stanovima

(Ilustracija) Da ste prije nekoliko godina prosječnoj američkoj porodici iz Teksasa rekli da će doći vrijeme kada njihova porodična kuća neće imati 6 soba sa isto toliko kupatila i ogromnom kuhinjom (u kojoj, uglavnom, najviše koriste mikrotalasnu rernu), doživjeli bi to kao noćnu moru i scenario iz horor filma. Međutim, "Teksaški masakr" upravo se sada događa na američkom tržištu nekretnina - cijene su porasle za 35% od početka pandemije i čak ni viša srednja klasa više ne može da priušti sebi dom iz "američkog sna".

Zato se građevinske firme sve više okreću svojevrsnom minimalizmu u arhitekturi i gradnji manjih stambenih jedinica, navode američki stručni časopisi iz ove oblasti pišući o novom trendu izgradnje "priuštivih kuća" u kojima na mnogo manjoj površini Amerikanci i dalje mogu da imaju i kuću za goste i kancelariju i teretanu. Na to ih, moglo bi se reći, već neko vrijeme pripremaju i televizijski kanali koji propagiraju sklad i funkcionalnost koje pružaju "tiny houses".

Trend malih kuća je, međutim, navode stručnjaci, nešto što ćemo gledati narednih godina, a možda i decenija, jer je takav stil gradnje, ne samo u Americi, nego u cijelom svijetu uslovljen neutemeljenim rastom cijena nekretnina koji, kažu upućeni neće moći još dugo da potraje, imajući u vidu globalna dešavanja u ekonomiji koja su počela pojavom pandemije a sada se nastavljaju krizom izazvanom sukobom u Ukrajini.

Nedostatak i poskupljenje energenata, rast cijena građevinskog materijala i opšta nesigurnost, ali i prenaseljenost planete, smanjenje resursa i zagađenje, glavni su razlozi što ćemo u budućnosti u ponudi nekretnina sve češće sretati male, ali funkcionalne stanove i kuće.

Smijali smo se Japancima koji žive u "kutiji šibica", ali to je, po svemu sudeći, nešto što nas sve čeka.

Arhitekta Sanja Velisavljević iz beogradske projektantske firme SV Design&Development, potvrđuje začetak ovog trenda u svijetu:

- Arhitektura je multidisciplinarna nauka koja zavisi i od geopolitike i svjetskih prilika uopšte. Definitivno postoji trend smanjivanja životnog prostora, s tim da to mora da bude multifunkcionalni prostor. To znači da jedan prostor može da zadovolji više različitih aktivnosti koje se u tom prostoru odvijaju. U tome dizajnerima pomažu komadi namještaja kao što su zidni krevet koji je ujedno i ormar ili sto u dnevnom boravku koji je, opet, istovremeno i spavaća soba, ili pak kancelarija utopljena u enterijer kuhinje ili spavaće sobe, što je sve češće slučaj zbog pandemije i rada od kuće.

Prema riječima naše sagovornice, pregrađivanje prostorija koje treba da djeluju kao jedna cjelina postiže se kliznim elementima i staklenim zidovima i pregradama koje vizuelno povećavaju prostor i omogućavaju bolje osvjetljenje i zvučnu izolaciju.

Kada je riječ o našim prostorima, ovakav trend, dakako, još nije zaživio, jer naši sunarodnici, ruku na srce (čast izuzecima), nikad i nisu bili megalomani po pitanju životnog prostora, iako se kod nas tek sada primjećuje svojevrstan bum u izgradnji zatvorenih naselja i luksuznih vila.

- Moglo bi se reći da je kod nas život u malom prostoru odvajkada bio trend. Mi nikada nismo imali previsok životni standard i oduvijek se ovdje traži da 40 kvadrata bude dvosoban stan, a onaj od 60 kvadrata trosoban - navodi Velisavljevićeva.

Takođe, poznat je i dugogodišnji nedostatak manih stanova na tržištu nekretnina.

- U Srbiji je, na primjer, na tržištu najmanje malih stanova, nisu se gradili proteklih decenija dovoljno a i sada se slabo grade i skupi su baš zato što ih nema. Recimo, garsonja od 33 kvadrata u centru Beograda košta 85.000 EUR. Jednostavno, njihova izgradnja se ne isplati investitorima - jeftinije im je da naprave veliki stan nego tri garsonjere u kojima onda moraju da naprave tri kupatila i tri kuhinje, što poskupljuje gradnju. Nisu se gradili i sad se slabo grade - kaže za eKapiju Nedeljko Malinović iz beogradske agencije za nekretnine Legat.

Dodaje da u kod nas nema ni mini multifunkcionalnih stanova kakvi su česti u Japanu, i ističe da ne očekuje da ćemo takav trend ovde vidjeti u skorije vrijeme.


Govoreći o cijenama nekretnina, Malinović navodi da su one u poslednje vrijeme skočile ne samo zbog stranaca, nego i zbog povećanog interesovanja dijaspore.

- Naša dijaspora sada puno kupuje ovdje stanove, procjenjuje se da ih je oko 100.000 kupilo nekretnine u Srbiji. Na Zapadu je nesigurno, kriza sa energentima i uopšte kriza u svijetu ostaviće mnoge bez posla i ljudi moraju da se obezbijede, da imaju od čega da žive i gde da dođu - kaže nam Nedeljko Malinović.

B. Petrović

Agencija za nekretnine Legat

Sanja Velisavljević

Nedeljko Malinović

male kuće

mali stanovi

minimalizam

arhitektura

tiny houses

cijene

tržište nekretnina

dijaspora