Cirkularna ekonomija je budućnost - Da li smo spremni da je prihvatimo?

(Foto: Romolo Tavani/shutterstock.com)

Mislim da svi ti ljudi jesu u pravu, da reciklaža i cirkularna ekonomija jesu budućnost. Ali mi se čini da je ovom brzinom implementacije to daleka budućnost, ako ne promijenimo način kako radimo i kako shvatamo svijet oko nas.

Mi u "Jugopan" doo Export-Import Novi Sad se prije svega bavimo reciklažom otpadnih kablova. Oprema koju imamo može da se koristi i za preradu nekih drugih vrsta otpada pa zbog toga dolazimo u kontakt sa mnogo firmi i pojedinaca koji žele da na pravi način reše ono što im nastaje u proizvodnji i radu. Međutim, to u mnogim slučajevima nije lako, ili je čak i nemoguće sa trenutno dostupnom tehnologijom. Problem nastaje od samog momenta projektovanja novih djelova ili proizvoda. Inženjeri svoj fokus stavljaju na karakteristike proizvoda koji projektuju bez uzimanja u obzir šta će biti sa tim proizvodom kada više ne bude mogao da se koristi.

Uzmimo na primjer jedan proizvod koji svi koristimo, a to je mobilni telefon. Milijarde mobilnih telefona su u opticaju. U svakom od njih se nalazi mnogo različitih materijala u većem ili manjem procentu, ali je uglavnom sve sitno. Razdvojiti te materijale je veliki izazov. Čak i kad se sve razdvoji, nije sve ponovno upotrebljivo.

Sve što je ekonomski isplativo se reciklira

Ipak, stvari se mijenjaju. Do prije nekoliko godina cio svijet se oslanjao na Kinu. Hiljade kontejnera prepune otpada, pa i smeća, su slani svake godine u Kinu. To je svima bio način da se riješe neželjenih materijala. Da se razumijemo, sve što je ekonomski isplativo se reciklira. Tako da je u Kinu išlo ono što nije bilo isplativo. I dok je Kina bila neka vrsta svjetske deponije, slabo se obraćala pažnja na nove tehnologije i pristupe reciklaži jer je problem prebačen "tamo na drugi kraj svijeta". Ali kad je Kina uvela nove propise koji su prekinuli ovu praksu, došlo je do velikih poremećaja na tržištu. Odjednom je Kina bila spremna da primi samo čist otpad bez kontaminacija, odnosno otpad koji je sirovina.

Posle početnog šoka, došlo se do zaključka da nešto mora da se uradi. I od tog momenta kreće se u mnogo veća ulaganja u tehnologije za separaciju i sortiranje otpada. Brojni fakulteti u Evropi su dobili sredstva da rade na razvoju optičkih, XRF i drugih vrsta senzora, koji svoju primjenu imaju u brzom i automatskom sortiranju otpada. Došlo je do promjena primarne separacije otpada (separacije na mjestu nastanka). Mijenja se i način kako se otpad sakuplja i prevozi. Sve sa ciljem da se iz otpada dobije sirovina koja može da se ponovo koristi.

Sa druge strane, sve je više kompanija koje svoju poslovnu politiku definišu tako da nema stvaranja otpada koji bi završio na deponijama. Iako je to teško ostvariti, bitno je da se stvari konačno pomjeraju u pravom smjeru. Cirkularna ekonomija, reciklaža i ekologija postaju sve značajniji aspekt pri donošenju poslovnih planova i budžetiranja.

U Srbiji i dalje ne funkcioniše sistem regionalnih deponija

Situacija u Srbiji je daleko od dobre. Ako znamo da se u razvijenim zemljama tek osvajaju nove tehnologije, onda je jasno da se kod nas one primjenjuju u rijetkim slučajevima. Sistem regionalnih deponija na kojima bi se na odgovarajući način odlagao otpad i dalje ne funkcioniše. Za neke vrste otpada ne postoje prerađivački kapaciteti tako da taj otpad mora da se plasira u inostranstvo, ali kod nas postoji režim izvoznih dozvola koje se teško dobijaju i to onemogućava normalno kretanje otpada.

Potrebno je mnogo truda i vremena da bi se stvari popravile. Postoje dva načina kako može da se ostvari napredak. Prvi je da se potpuno primjenjuju postojeći zakoni i propisi. Prije svega da bude neselektivna primjena. To bi na kratak rok dalo rezultat. Drugi način je edukacija. Vjerujem da sa tim mora da se krene od najmlađih, djece koja idu u vrtiće. I onda to graditi kroz cio sistem školovanja. Tako ćemo dobiti generacije koje su ekološki svjesne, znaju šta je i čemu služi cirkularna ekonomija, žele da se otpad reciklira umjesto deponuje, i prije svega žele da sačuvaju svoju životnu sredinu.

U stvari, mislim da i nemamo izbor. Ne možemo ovim da se ne bavimo. Resursi su nam ograničeni. Moramo da ih koristimo iznova i iznova. Cirkularna ekonomija jeste naša budućnost, samo je pitanje da li smo spremni da je prihvatimo.

Autor: Svetislav Zrnić, "Jugopan" doo Export-Import Novi Sad