Lista zaštićenih vrsta u Crnoj Gori nije mijenjana više od 15 godina - "Štitimo što možda nemamo, a ne čuvamo ono što imamo"

I u Institutu za biogiju mora i u Agenciji, kako su kazali za Portal RTCG, smatraju da je Rješenje koje je na snazi potrebno revidirati, jer su se okolnosti u proteklom periodu promijenile. Urađena su nova naučna istraživanja, proglašena nova zaštićena područja, a tu su i obaveze u okviru poglavlja 27.

Na listi i vrste kojih možda više i nema u našem podmorju

Profesorica Vesna Mačić sa Instituta za biologiju mora ističe da u pogledu morskih vrsta najveće manjkavosti Rješenja su što je za neke vrste upitno njihovo postojanje na teritoriji Crne Gore, kao na primjer "Cystoseira mediterranea".

Ze neke su se izmijenili latinski nazivi (npr. zlatni koral - Savalia savaglia) i uglavnom su ove vrste predložene, jer su tada bile poznate kao zaštićene vrste prema Barselonskoj konvenciji koja je u međuvremenu (2018) obnovila i proširila liste zaštićenih vrsta. Procjena statusa svih tih morskih zaštićenih vrsta u Crnoj Gori nikada nije u potpunosti urađena.

- Više je vrsta koje bi se trebale naći na listi zaštićenih, rod smeđih algi (Cystoseira) koja je prema Barselonskoj konvenciji kompletno zaštićen osim jedne vrste koja je znatno otpornija (Cystoseira compressa). Iako smo mi potpisnica Barselonske konvencije, pa samim tim trebamo čuvati sve te vrste, bilo bi od dodatnog značaja za zaštitu da se te vrste nalaze i na našoj nacionalnoj listi zaštićenih vrsta. One su posebno važne, jer su graditelji priobalnih biocenoza, pa njihovo uništavanje i povlačenje dovodi do niza promjena. Tu je i endem Jadranskog mora, bračić (Fucus virsoides) smeđa alga kojoj je južna granica areala upravo u Bokokotorskom zalivu. Betoniranje i nasipanje obale direktno uništava ovu i druge vrste, a uz klimatske promjene njihov opstanak je sve teži - napominje Mačić.

Generalno, kako dodaje, ima malo jadranskih endema. Poznat je mediteranski endem, morska trava posidonia (Posidonia oceanica), koja je zaštićena i našom legislativom.

- Od njenih otpalih listova koje more usitnjava i onda talasanjem vode izbacuje na plažu možemo naći na plažama tzv. "morske lopte" i to nam ukazuje da u neposrednoj blizini plaže ima livada morske trave posidonije koja je i zaštićena prema EU Direktivi o staništima kao jedno od prioritetnih staništa. Razlog zašto je to prioritetno staniše ima više, a između ostalog, jer je to stanište za druge vrste - objašnjava Mačić. Za ažuriranje spiska potrebni mjeseci, ponekada i godine

Mačić ističe da je za pravljenje Rješenja potrebno angažovanje Agencije za zaštitu životne sredine zajedno sa resornim ministarstvom koji će mišljenja taksonomskih eksperata sa terena pretočiti u dio nacionalne legislative.

Najobimniji, najduži i najskuplji dio posla, dodaje, je terenski rad koji treba da obavljaju stručnjaci za odgovarajuće oblasti. Da bi se odredio status neke vrste u zemlji potrebno je praktično uraditi istraživanja u cijeloj zemlji u što kraćem vremenskom periodu, odgovarajućom metodologijom, uglavnom se koriste metodologije Međunarodne unije za zaštitu prirode i prirodnih resursa (IUCN).

- Mislim da se sakupljaju podaci za neke kopnene vrste, ali za more nisam sigurna da li je išta u planu. Svakako to nije posao koji se može brzo završiti, jer je neophodan višemjesečni, ako ne i višegodišnji rad na terenu i kasnije u administraciji. Ipak, ono što bi trebali više raditi je edukacija šire javnosti koje su to zaštićene vrste, zašto su ugrožene i kako možemo da ih sačuvamo. A s druge strane inspekcijske službe bi trebale intenzivnije da kontrolišu različite aktivnosti i kažnjavaju prekršioce za koje po mom mišljenju treba predvidjeti strožije kazne - ističe Mačić.

Urađena Crvena lista ptica, započeta izrada i drugih

Prema riječima dr Zlatka Bulica iz Agencije za zaštitu životne sredine, u ovoj godini su planirali da pokrenu inicijativu o izmjenama i dopunama postojećeg Rješenja o zaštićenim vrstama.

- Agencija je prošle godine pokrenula jedan veoma složen i kompleksan projekat izrade Crvenih lista biodiverziteta biljka, životinja i gljiva. Upravo je završena Crvena lista ornitofaune (ptica) Crne Gore, a aktivnosti na izradi ostalih se nastavljaju u ovoj i narednoj godini - naglašava Bulić.

Agencija je, kako navodi, u saradnji sa Prirodnjačkim muzejom i drugim institucijama organizovala sredinom aprila radionicu o izradi Crvenih lista flore Crne Gore, na kojoj su učestvovali eksperti iz inostranstva i Crne Gore.

Radionica je imala za cilj da se u daljem radu na izradi crvenih lista uvaže najsavremeniji standardi i iskustva iz ove oblasti, kako i zakonske regulative, tako i iz relevantnih rezultata naučnih i stručnih istraživanja.

Rješenje koje je na snazi donijeto je, kako objašnjava Bulić 2006, a prethodno je bilo iz 1982. Naglašava da ne postoji određeni vremenski okvir u kojem bi se ova rješenja dopunjavala i mijenjala, ali nakon više od 15 godina postoje neki novi podaci, rezultati naučnih istraživanja koji mogu biti predmet izmjena i dopuna ovog Rješenja ili donošenja novog. Takođe dodaje da neki značajniji nedostatci tog Rješenja iz 2006. godine nijesu evidentirani.

- Smatramo da se za taj protekli period nalazi izvjestan broj značajnih podataka koji mogu dovesti do izmjena navedenog rješenja, s obzirom da su se zadnjih godina radili i još značajni projekti u svrhu proglašenja novih zaštičenih objekata pirode kao što su: NP Prokletije, parkovi prirode (Piva, Orjen, Dragišnica i Komarnica, Komovi, Sinjajevina, dolina rijeke Zete, Prekornica, sliv rijeke Ćehotine i dr.), novi spomenici prirode (Gornjepoljski vir, plaže na Crnogorskom primorju…), kao i nova zaštićena marinska područja (Platamuni, Katič i ostrvo Stari Ulcinj), gdje se u okviru rezultata ovih istraživanja mogu naći pojedini relevantni floristički, faunistički, mikološki i ukupni biodiverzitetski podaci koji mogu biti dopuna postojećeg Rješenja - naglašava Bulić.

U Crnoj Gori zaštićeno 877 vrsta

Postojećim i važećim Rješenjem zaštićeno je na teritoriji Crne Gore 415 biljnih vrsta, 430 životinjskih i cjelokupni red Chiroptera (slijepi miševi ili ljilci), koji je predstavljen sa 32 vrste.

- Mi do sada zvaničnom korespodencijom nijesmo dobili nikakav dopis o potrebi da se iz navedenog Rješenja briše neka vrsta, ili pak da se doda neka nova. Od bilo koje stručne ili naučne institucije u Crnoj Gori, kao i veoma brojnih NVO koji se bave problemima zaštite i istraživanja prirode i biodiverziteta u cjelini, zvanično nijesmo dobili ni jedan dopis, zahtjev, informaciju ili sugestiju da se postojeće Rješenje promijeni - objašnjava Bulić.

Ističe da će, kako bi ovaj posao uradili što kvalitetnije, uputiti dopis svim relevantnim institucijama u Crnoj Gori koje se bave istraživanjima prirode i biodiverziteta, kao što su Univerzitet Crne Gore, CANU, DANU, privatni univerziteti, Institut za biologiju mora, Prirodnjački muzej Crne Gore, JP – Nacionalni parkovi Crne Gore, kao i NVO sektoru, oko dostavljanja prijedloga i sugestija u vezi aktivnosti na izradu Rješenja o zaštiti pojedinih vrsta bioiverzitata Crne Gore.

Agencija za zaštitu životne sredine Podgorica

Institut za biologiju mora Kotor

Prirodnjački muzej Crne Gore Podgorica

Javno preduzeće za nacionalne parkove Crne Gore Podgorica

Međunarodna unija za zaštitu prirode i prirodnih resursa

IUCN

Univerzitet Crne Gore

CANU

DANU

Vesna Mačić

Zlatko Bulic

NP Prokletije

Park priorde Piva

Park priorde Orjen

Park priorde Dragišnica

Park priorde Komarnica

Park priorde Komovi

Park priorde

Sinjajevina

dolina rijeke Zete

Prekornica

sliv rijeke Ćehotine

Gornjepoljski vir

Platamuni

Katič

Stari Ulcinj

zaštićene vrste

Crvena lista flore Crne Gore

slijepi miševi

morske zaštićene vrste