Roboti i dronovi u skladištima nisu daleka budućnost - Cijene opreme za skladišta skočile i za 30%
Online prodaja je otvorila vrata primjeni savremenih tehnoloških rješenja, a automatizacija u opremi za skladišta će se tek nastaviti. Srbija u ovoj oblasti pomalo kaska za svijetom, iako je i u našoj zemlji moguće nabaviti najsavremeniju opremu za skladišta. Loša vijest je da se u poslednjih godinu dana primjećuje značajan porast cijena skladišne opreme na tržištu. Za određeni dio opreme, porast cijena je išao i do 30%.
O tome, ali i o inovacijama u opremi za skladišta, kao i najčešćim greškama koje firme prave kad je u pitanju opremanje skladišta, razgovarali smo sa profesorkom Fakulteta tehničkih nauka Univerziteta u Novom Sadu dr Sanjom Bojić.
Koliko je u poslovanju jedne kompanije važna oprema za skladišta? Na šta firme treba da obrate pažnju?
- Skladištenje je proces koji proizvodima ne dodaje vrijednost. Iz tog razloga se uvijek mora posmatrati kao trošak. U tom smislu, adekvatan izbor, a kasnije optimizacija svakog segmenta nekog skladišnog sistema (iskorišćenje skladišnog prostora, izbor tehnologije skladištenja u zavisnosti od vrste roba i procesa koji se realizuju u konkretnom skladištu, stepena automatizacije, stepena iskorišćenja opreme, rasporeda robe u skladištu, nivoa primjene informacionih tehnologija, itd.) je izuzetno važna. Do koje mjere konkretno skladišna oprema ima uticaja na optimizaciju skladišnog sistema zavisi od niza faktora, kao što su: djelatnost firme, veličina asortimana, ključni proizvodi, broj dobavljača i kupaca, dnevna frekvencija ulaza i izlaza robe, godišnji obim toka materijala, postojanje sezonskih oscilacija u poslovanju, itd.
Koje su najčešće greške kad je u pitanju opremanje skladišta?
- Firme najčešće griješe u usvajanju i preuzimanju nekih standardnih rješenja koja su vidjeli u nekim drugim firmama. Najčešće potpuno preslikaju neka već postojeća rješenja bez kritičke analize i tehničko tehnološkog projekta koji bi obuhvatio kompletnu analizu i specifikaciju njihovih konkretnih potreba, kako u trenutnom poslovanju, tako i u dugoročno projektovanom obimu poslovanja kojem teže. Svaki skladišni sistem koji je isplaniran bez jednog takvog projekta će sigurno imati manjak ili višak kapaciteta, dugačke cikluse rada opreme koji direktno uslovljavaju neadekvatno iskorišćenje opreme, veće troškove održavanja, neadekvatno iskorišćenje radne snage što direktno uzrokuje veće troškove radne snage i veće troškove funkcionisanja skladišnog sistema u cjelosti, kao i povećano nezadovoljstvo klijenata nedovoljnom brzinom realizacije njihovih zahtjeva.
Kako primjena novih tehnologija utiče na sektor opreme za skladišta?
- Nove tehnologije se razvijaju neverovatnom brzinom. U domenu skladišnih sistema, iz dana u dan, inovativne tehnologije pružaju nove mogućnosti, koje se prvenstveno odnose na brzinu, odnosno efikasnost manipulacije robama, identifikaciju roba, razmenu informacija u realnom vremenu, povećanje bezbjednosti robe i radne snage. Te inovacije u ovoj oblasti uglavnom podrazumijevaju sve veći stepen automatizacije skladišnih sistema uslovljen sve bržim protokom informacija. Tako danas svedočimo sve većoj primjeni automatizovanih regalnih dizalica i različitih vrsta robota u skladišnim sistemima, kako za uskladištenje tako i za komisioniranje roba.
Šta ostaje isto u ovoj oblasti uprkos svim inovacijama?
- Ono što će svakako ostati u ovoj oblasti, uprkos inovacijama, jeste da je tehnologija i organizacija nekog skladišnog sistema primarno uslovljena karakteristikama robe koja se skladišti i troškovima skladištenja koje ta roba može da "podnese". Tako da će skladišni sistemi namijenjeni npr. vrednijim robama i online prodaji, u cilju što bržeg odziva zahtjevima kupaca, težiti sve većem stepenu automatizacije, dok će se manje frekventna i roba manje vrijednosti i dalje skladištiti u tehnološki primitivnim sistemima.
Koliko Srbija prati trendove kad je riječ o opremi za skladišta? Da li idemo u korak sa svijetom?
- Zahvaljujući svjetski renomiranim ponuđačima skladišne opreme, na našem tržištu je moguće nabaviti najsavremeniju opremu, kao i bilo gdje u svijetu. Međutim, s obzirom na slabiji intenzitet robnih tokova i relativno niže troškove radne snage, nego u razvijenim evropskim zemljama, trenutni nivo primjene najsavremenijih skladišnih tehnologija nije na zavidnom nivou. Ipak, u poslednjih nekoliko godina, evidentan je trend porasta obima tokova roba, smanjenja raspoložive radne snage i porasta prosječne zarade zaposlenih u sektoru logistike, tako da je sasvim izvesno da će u narednih 5 do 10 godina doći do značajnog porasta primjene savremenih tehnoloških rješenja u oblasti skladištenja.
Skladišta u svijetu se sve češće oslanjaju na pametna rješenja, poput robotizovanih viljuškara u cilju povećanja produktivnosti. Koja su pametna rješenja u ovoj oblasti već zaživjela u svijetu, a koja kod nas?
- Na tržištu postoji veliki broj "pametnih" rješenja koja su na različitim nivoima tehnološke zrelosti i mogućnosti šire primene. Najviše su u primjeni automatizovane regalne dizalice i roboti za komisioniranje po principu "roba ka čovjeku". Takođe, sve češće se može sresti primjena dronova u skladištima, prvenstveno u procesu popisa roba i kontrole zaliha. Istovremeno pojavljuje se sve veći broj robota za komisioniranje po principu "robot ka robi", međutim, mali broj takvih rješenja je tehnološki sazrio dovoljno za širu komercijalnu primjenu. Kod nas će primjena tako kompleksnih nivoa automatizacije doći na red sa malim zakašnjenjem, kada tržište postane konkurentnije i "strože", a prosječna zarada zaposlenih u skladištu poraste barem dva puta u odnosu na sada.
Kakve promjene nas očekuju u narednim godinama?
- U narednih par godina, u svijetu se dominantno očekuje primjena potpuno automatizovanih skladišnih sistema koji integrišu primjenu robotizovanih viljuškara u ulaznoj i izlaznoj skladišnoj zoni, potom različitih sredstava neprekidnog transporta (valjkastih, trakastih i drugih vrsta transportera) za transport robe od ulazne do skladišne zone, zatim primjene automatizovanih regalnih dizalica za uskladištenje i iskladištenje roba, i na kraju primjenu robota za komisioniranje i transport roba do sortirne i izlazne zone. Imperativ pri tome će naravno biti primjena sofisticiranih skladišno informacionih sistema, prije svega WMS-a (Warehouse Management System - Sistema za upravljanje skladištem) i RFID tehnologije za jednoznačnu pravovremenu identifikaciju roba. Takođe, može se očekivati i sve veća primjena digitalnih blizanaca automatizovanih skladišnih sistema, kako bi se planiranje i organizacija skladišnih sistema zasnivala na simulacijama u realnom vremenu i prediktivnom risk menadžmentu "šta će biti ako bude".
Da li je i kako pandemija uticala na ovaj sektor? Primjećuje li se rast cijena opreme za skladišta u poslednje dvije godine zbog pandemije?
- Može se reći da je pandemija imala višestruki uticaj na skladišne sisteme uopšte, a samim tim i na opremu koja se koristi u njima. Prvenstveno, usljed epidemije u svim skladišnim sistemima (kao i u svim drugim proizvodnim i uslužnim djelatnostima) je došlo do značajno većeg stepena izostanaka zaposlenih sa posla usled čega je isti ili veći obim posla morao da se realizuje sa manje radne snage. Isti uzroci su uzrokovali i smanjeni obim proizvodnje transportno manipulativnih sredstava usljed čega ih je bilo teže nabaviti nego inače ili su se mogli nabaviti uz duže čekanje. Sa druge strane, usljed eksponencijalnog porasta online prodaje, brzina i efikasnost skladišnih sistema, naročito u procesu komisioniranja, otvorili su vrata sve većoj primjeni savremenih tehnoloških rješenja. U poslednjih godinu dana primjećuje se značajan porast cijena skladišne opreme na tržištu. Za određeni dio opreme, porast cijena je išao i do 30%.
Kako vidite budućnost u ovoj oblasti? Hoće li sve biti automatizovano i robotizovano?
- U nekoj daljoj budućnosti sigurno da hoće. Uloga ljudi će se primarno svesti na planiranje, organizaciju, monitoring i održavanje automatizovanih i robotizovanih sistema. Međutim, ne treba zanemariti ni činjenicu da u toj dalekoj budućnosti, kada tehnologija toliko uzme maha, više neće postojati potreba da se robe proizvode "tamo negdje na istoku" zbog "jeftine radne snage" već će se potpuno automatizovano, po konkurentnoj cijeni, moći proizvoditi baš tamo gdje treba, kada treba i u onoj količini u kojoj je potrebno, usljed čega će i potreba za transportom, zalihama i skladištenjem postati znatno manja.
M. Dedić