Borba sa vetrenjačama - Retrospektiva 2021, investicije u oblasti komunalne infrastrukture i energetike u Srbiji

Od brige za čist vazduh i za globalnu klimu, do strepnje za goli kilovat čas u hladnim danima - i to sve u razmaku kratkom kao treptaj šibice, eto, to je suština energetske slike Srbije Leta Gospodnjeg 2021.

Jer, jedva da se mjerilo mesecima otkako je resorna ministarka trijumfalno ulazila na skup posvećen obnovljivim izvorima energije u beogradskom Metropolu, sijajući plavim sjajem, jedina bez maske u tek nadolazećem tamnom svetu delta soja, a nije prošla valjda ni nedelja kako smo na eKapiji objavili riječi nekog zapadnjačkog gurua da ni hidroenergija nije ekološka niti energija budućnosti, već da ubuduće mora samo vjetar i sunce, a Evropa je doživjela kurcšlus: struja je postala suvo zlato, pa su Njemci, gaseći atomske centrale i s vjerom u vjetar i u njih škrto sunce - naložili ugalj. Srbija bi tu solidno prošla - odjednom se zaboravilo koliko je sagorijevanje uglja štetno - sa građanima zaštićenim od cjenovnog udara usljed toga što su, na njihovu sreću, modernizatorske reforme malo kasnile, ali sa firmama ipak pogođenim dešavanjima na tržištu: sve samo da ne bi kolubarskog blata.

Onda je, u Tentu na Savi, ispalo kao da neko noću ruši što se po danu sagradi, a iz fotelje je stoga odzidan stalni v. d. direktora EPS-a, mada iz vladajuće stranke ima povike i na ministarku.

Bar imamo jeftino gorivo na pumpama.

Napreduje i komunalna infrastruktura.

Ali, krenimo redom, da vidimo šta ste lane, iz ove oblasti, najviše izvoljeli čitati.

Bogme se, u kriznom decembru, najveći broj vas okrenuo hidroenergiji - onaj politkorektni zapadnjak da ne zamjeri - i to jednom od dva projekta (drugi je Đerdap 3) koji treba da omoguće Srbiji da skladišti energiju i čuva je za vrijeme kad joj je najpotrebnija, čime i vjetroelektrane dobijaju pun smisao. Riječ je o Reverzibilnoj hidroelektrani Bistrica. Raspisan je tender za njeno projektovanje, a, kako se navodi, treba ga bazirati na idejnom projektu iz 1981, što pomalo i pokazuje koliko dugo već jurimo sopstveni rep.

Predviđena snaga elektrane je 680 KW, a prije oko decenije se spekulisalo sa cijenom od oko 600 mil EUR. Znači danas - milijarda. Bar nije skupo kao beogradski metro, a biće i korisno. Aj’, pa da dočekamo.

Najviše pažnje naših čitalaca među vjetroelektranama izazvala je ona - državna. Koja još ne postoji, za razliku od brojnih privatnih. EPS radi na tom projektu već izvesno vrijeme, a kad je potkraj godine zagustilo, saopšteno je da će u okviru državnog vjetroparka Kostolac biti još 20 lokacija za vjetrogeneratore.

Bronzanu medalju među našim čitaocima tokom ljeta osvojila je jedna komunalno-energetska tema: transformacija gigantskog smetlišta u Vinči. Koncesionar, Beo čista energija doo, obećao je u izjavi za eKapiju da će kroz tri godine to biti sasvim druga priča - hektari pod zelenilom, a sistem za zadržavanje daljinskog gasa pomoći će da se smanje isparenja u atmosferu i omogućiti proizvodnju energije.

Još prije zimske krize, Srbija je pokazala svoje obnovljene mirnodopske nuklerne ambicije. Predsjednik republike je, upozoravajući na prijeteću energetsku situaciju u regionu, kazao da Srbiju zanima investiranje u mađarsku nuklearnu elektranu u Pakšu, kako bi postala manjinski suvlasnik. Predsjednik trenutno uporno ponavlja da ga niko nije slušao kad je govorio šta će da bude - najveća muka je biti u pravu.

Kad su se predsjednikove slutnje obistinile, ubrzo smo počeli da pominjemo i mogućnost da gradimo nuklearku i u sopstvenoj zemlji, klasičnu veliku, ili bar malu, modularnu. Stranci nas u izjavama uglavnom od toga odgovaraju, a upućeni podsjećaju da smo u međuvremenu ostali bez stručnjaka, poplašivši se od havarija u Ukrajinskoj SSR i u Japanu.

Osim sa đubrištem, energija može u istu rečenicu i sa hranom. Peta na toplisti najpopularnijih tema je pokretanje prvog agroenergetskog projekta na Balkanu, vrijednog 340 mil EUR, u režiji Fintel Energije i MK Group: Agrosolar Kula (umjesto tako popularnog fact checkinga: Kula nije na Balkanu, ali nećemo cepidlačiti). Ključ je u tehnološkom procesu koji omogućava jednovremenu proizvodnju solarne energije i hrane iz usjeva na istom zemljištu.

Sad na čistokrvni Balkan. Na šestoj poziciji je najava gradnje nove vjetroelektrane u naselju Rakova Bara, koja pripada Opštini Kučevo. U planu je 30-ak vjetrogeneratora ukupne snage 150 MW.

Sedmoplasiran je alternativni EPS, koji zasad postoji samo u metaverzumu. U planovima, makar, vide se solarne elektrane na pepelištima svilajnačke TE Morava i lazarevačke TE Kolubara A.

A najveća solarna elektrana u ovom delu Evrope planirana je na Pešteri (kažu lokalci da je Pešter ženskog roda), gdje je zimi Sibir, a ljeti sunčano kao na plaži. Kompanija CWP Global želi da uloži 40 mil EUR u sistem koji bi strujom snabdijevao vše od 20.000 domaćinstava.

Tekst o namjerama ruskog titana, kompanije Gasprom, da u Srbiji otvara nove gasne elektrane i vjetroparkove, takođe je ušao u godišnji "Top 10". Akcenat je na TE-TO Pančevo.

Listu zaključuje uručenje građevinske dozvole kompaniji Enlight K2 Wind, za gradnju novog vetroparka Pupin u Kovačici, u okviru šostojećeg kompleksa.