Najveća žitnica u BiH sve siromašnija - Skoro 8.000 ljudi odustalo od poljoprivrede posljednjih godina

(Foto: Rajko Karišić)

Posljednje dane februara karakterisalo je sunčano i izrazito toplo vrijeme u kojem su poljoprivrednici u selima Semberije izašli na svoja zemljišta.

Zimsko duboko oranje su okončali, a najviše posla su imali voćari koji su radili na orezivanju i prskanju voća, povrtlari su zasijali zasade, dok su ratari prehranjivali pšenicu.

- Poljoprivrednici su zasad uspjeli postići sve ono što su planirali, a posebno smo zadovoljni pšenicom koja se nalazi u veoma dobroj fazi. Pogodovao joj je izostanak jake zime, na njivama izgleda svježe, a samo se nadamo da neće doći do novih minusa koji bi mogli spržiti njene korijene - kazao je za Klix.ba predsjednik Udruženja poljoprivednika Semberije Savo Bakajlić.

Skuplje gorivo i repromaterijal

Iako su vremenske prilike išle na ruku ratarima i ostalim poljoprivrednicima, aktuelni period je ipak karakterističan po brojnim problemima jer je gorivo poskupjelo za deset do dvadeset feninga, a cijene repromaterijala su veće za 40% u odnosu na prošlu godinu. Zbog toga je situacija veoma teška u Semberiji i ljudi se sve više okreću ka smanjenju proizvodnje.

Osim smanjenja proizvodnje ova regija, prema riječima Bakajlića, bilježi i kontinuirani pad registrovanih proizvođača, a za šest godina od ovog posla je odustalo njih 7.870.

- Mi smo 2015. godine imali 12.570 registrovanih poljoprivrednih proizvođača, a danas nas je 4.700. Jednostavno, ljudi su nestali, prebacili su se u neke druge branše ili su napustili Bosnu i Hercegovinu. Otišli su trbuhom za kruhom u evropske zemlje gdje imaju znatno bolji status. Ovdje im se ne vrijedi zaduživati i raditi bez dobitaka na kraju - ističe Bakajlić koji je član Upravnog odbora Udruženja poljoprivrednika BiH.

Poremećaji na tržištu

Pandemija koronavirusa poremetila je sva tržišta, pa tako i bosanskohercegovačko, a domaćim poljoprivrednicima posebno šteti prekomjeran uvoz i nelojalna konkurencija, otežavajući im plasman proizvoda na tržište. Zbog toga su se koncem godine poljoprivrednici pobunili, organizirali su proteste, ali konkretnih pomaka od nadležnih nisu osjetili.

- Nema šanse da mi opstanemo u ovakvom ambijentu u kojem se mimoilaze potezi vlada Federacije BiH i Republike Srpske. Zbog toga zaštitnih mjera još uvijek nema, a ukoliko se problemi ne bi riješili uskoro, poljoprivrednici će se morati značajnije pobuniti jer smo prepušteni sami sebi - upozorio je Bakajlić, naglasivši da se iz svih budžeta mora izdvojiti više sredstava za poljoprivrednu oblast.

Semberija kao najveća žitnica u BiH raspolaže s 33.000 hektara obradivog zemljišta, ujedno pružajući i najveći potencijal za proizvodnju domaće hrane, odnosno voća, povrća, mesa, mlijeka i njegovih prerađevina.

Zaštita domaće proizvodnje mogla bi se naći na idućoj sjednici Vijeća ministara BiH koja je zakazana u narednoj sedmici, a skori dolazak proljeća u poljoprivrednicima i pored svega budi nadu u otvaranje plodne godine u kojoj će se riješiti nagomilani problemi i stvoriti bolje prilike za rad.