Kolike su rezerve zlata zemalja u regionu - CG svoje založila za kredit, Srbija lider, Hrvatska nema ni grama

Unazad manje od godine dana, od novembra prošle godine, zalihe zlata u Srbiji narasle su s 21 na 32 tone, vrijedne su ukupno 1,66 mlrd EUR. Svaka od poluga teška je oko 12,5 kilograma, a ove srpske su dimenzija 17,78×9,21×4,45 centimetara. Čini se kao ciglica, no ona najsjajnija, najvrednija i najtraženija, koja na neki način "gradi" i finansijsku stabilnost države.

Najviše se poluga čuva u trezoru Narodne banke Srbije (NBS), odnosno dve trećine, a ostatak je na računima NBS-a u inostranstvu, čuvaju se u relevantnim i sigurnim ustanovama.

O potrebama povećanja državnih zlatnih zaliha govorio je više puta predsednik Aleksandar Vučić, ističući da zlatne poluge znače i državnu sigurnost. I što ih je više zemlja je - sigurnija. Tako čine i neke od država u okruženju Srbije, poput Rumunije, Mađarske, Slovačke, pa i Turske, dok je, na primjer, Poljska u nekoliko godina povećala svoje rezerve za 100 tona, vrativši ih iz inostranstva.

Guverner Adam Glapinski tom je prilikom je ocijenio da je "zlato simbol snage zemlje". Hrvatska je, pak, navodi Poslovni.hr, izuzetak, jer je svoje rezerve ovoga plemenitog metala (ras)prodala, poslednje još 2001. godine, prema podacima Lidera.

- HNB je 2001. godine odlučila da proda 13,127 tona zlatnih rezervi po tadašnjoj cijeni od 272 dolara po unci, što je državi pribavilo oko 115 mil USD. Ostatak zlatnih rezervi je "otišao" 2005. godine po cijeni od 496 USD po unci pri čemu je država zaradila oko 31 milion dolara. Hrvatska je svoje zlato prodala za 146 mil USD, a danas bi za njega mogla dobiti 710 miliona - navodi Lider krajem 2019.

Zlato predstavlja i devizne rezerve, koje su, u bruto iznosu, u Srbiji, prema poslednjim podacima s kraja septembra, bile 13 mlrd EUR. Blic je analizirao da 12,7% tih rezervi otpada na one u zlatu.

- Ovaj plemeniti metal služi i kao garancija povjerenja u centralnu banku, naročito u izazovnim vremenima. Osim toga, na ovaj oblik aktive je teže uticati kroz politike kamatnih stopa različitih monetarnih vlasti, dok ono uobičajeno služi kao oblik zaštite od inflacije na duži rok - navodi Blic.

Pored toga, niska korelacija zlata s tradicionalnim oblicima aktive u kojima se drže devizne rezerve, poput američkog dolara, čini zlato korisnim u svrhu dodatne diversifikacije portfolija.

Profesor Beogradske bankarske akademije Zoran Grubišić nedavno je za agenciju Tanjug kazao da se zlato uvijek pokazivalo kao dobar čuvar vrijednosti u "nemirnim" vremenima, pogotovo kada traje ekonomska kriza i kada je nepredvidivo kako će velike posljedice ona imati.

Prema podacima World Gold Council (Svjetsko vijeće za zlato), najpreciznije baze informacija o rezervama po državama, u drugom tromjesečju ove godine Srbiju slijedi Sjeverna Makedonija sa 6,89 tona, Slovenija 3,17 tona, Bosna i Hercegovina 2,98. Za Hrvatsku jasno stoji - 0.

Crnogorske rezerve zlata od 38.477 unci ili 1.090 kilograma, koje su naslijeđene od nekadašnje SFRJ, nisu povećane ni za gram i ne nalaze se u zemlji. Po treći put su 2017. godine založene za kredit kod Credit Suisse banke. Tamo će ostati do 2027. dok se zajam ne otplati, jer je uzet na deset godina, a tek je nedavno istekla godina grejs perioda.

Crna Gora po stanovniku, u državnim rezervama, ima 1,7 grama zlata. Toliko po gruboj računici ispada kada se 1.090 kilograma podijeli na 625.266 stanovnika po poslednjem popisu.

- Zlatne rezerve založene su za kredit u iznosu od 78 mil EUR, zaključen sa Credit Suisse AG London u aprilu 2017. Kreditni aranžman je podijeljen u dvije tranše - jedna u iznosu od oko 48 miliona, a druga 30 mil EUR i kao kolateral su založene ukupne državne rezerve zlata - kazali su ranije iz Ministarstva finansija.