Kako se muzička industrija bori protiv otpada i klimatskih promjena - Sviraj mi zeleno

(Foto: Ints Vikmanis/shutterstock.com)

Jedan od aspekata muzičke industrije koji najviše zagađuje su svjetske turneje koje su ozbiljan izvor prihoda za izvođače, ali i udar na planetu zbog avio putovanja, prenosa opreme, obezbjeđivanja scenografije i hrane. Prema londonskoj NGO Julie’s Bicycle, muzičke turneje samo u Britaniji stvaraju 85.000 tona emisija gasova staklene bašte godišnje, što je ekvivalentno godišnjoj emisiji 20.000 automobila.

Zato je bend Coldplay prošle godine obećao da će svoju turneju učiniti najodrživijom do tada. I uspjeli su - kako su objavili, smanjili su emisije za 47% u odnosu na prethodnu turneju. Instalirali su solarne panele na halama, koristili obnovljivi dizel za generatore struje, zasadili drvo za svaku prodatu kartu, podijum i bicikli su proizvodili energiju.

Budući da je putovanje dio turneja koje doprinosi najvećem ugljeničnom otisku, koristili su električna vozila i biogoriva za kopneni transport, kao i planirane rute kako bi minimizirali avio putovanja. Tamo gdje je letenje bilo neizbežno, opredijelili su se za održivo avio gorivo (SAF) u partnerstvu sa finskom kompanijom Neste.

Ovaj potez nisu svi dočekali sa odobravanjem. NGO iz Brisela Transport i životna sredina optužila je bend da su "korisni idioti za greenwashing" jer je, kako su rekli, Neste odgovoran za krčenje šuma. Ipak, profesor na Glazgov Univerzitetu u Škotskoj Met Brenan pohvalio je Coldplay riječima da je bend dostigao najzeleniji stadijum u organizaciji turneja koji je moguć sa današnjom tehnologijom.

Šta je sa festivalima: Izbacuju meso, parking i jednokratne čaše

Festivali privlače stotine hiljada fanova svake godine, a sa njima stižu i planine otpada. U Velikoj Britaniji, festivali generišu godišnje 25.800 tona otpada, što je ravno težini 250 plavih kitova, upozorila je mreža Vision 2025. Zbog toga sve veći broj festivala obećava da će smanjiti korišćenje jednokratne plastike i povećati stope recikliranja, ali neki su otišli i korak dalje.

Za najzeleniji svjetski festival važi Oya u Norveškoj. Festival od 2009. godine koristi obnovljivu energiju, više od 90% hrane je organskog porijekla, a skoro 40% od 100.000 prodatih porcija je bez mesa. Sva pakovanja su kompostabilna i pretvaraju se u biogas nakon festivala, koriste se višekratne čaše za piće, sav otpad se ručno odvaja u 15 frakcija i više od 60% se ponovo koristi za nove proizvode. Čak 98% publike dolazi na festival peške, biciklom ili javnim prevozom, navode organizatori.

Roskilde festival u Danskoj rentira kampersku opremu poput šatora kako bi spriječio ljude da kupuju jeftine jednokratne stvari. Mnogi festivali biraju biljnu hranu za ketering kako bi izbjegli ugljenični otisak koji nastaje proizvodnjom mesa i mlijeka. Tako je britanski Šambala festival još 2016. godine izbacio meso i ribu iz ponude.

- Bio je to rizik jer je hrana emotivno pitanje ali osetili smo da je važno da razgovaramo o tome kako način ishrane ozbiljno utiče na našu klimu - rekao je Kris Džons, suosnivač Šambale.

Festivali u gradovima, poput DGTL u Amsterdamu, smanjili su saobraćajne emisije tako što su izbacili parking za automobile i obezbijedili alternative za dolazak na mjesto događaja, poput hibridnog trajekta koji posjetioce vozi od centralne željezničke stanice čuvenim gradskim kanalima.

Jedan od najpopularnijih festivala u SAD, Koačela, koji je ove godine privukao pola miliona posjetilaca, pokrenuo je inicijativu "Za našu planetu". Festival donira sve neiskorišćene stvari lokalnim organizacijama, podstiče posjetioce koji na festival dolaze automobilima da povezu barem još troje kako bi se smanjile saobraćajne emisije, smanjuje upotrebu jednokratne plastike.

M. D.