Gubi li BiH imovinu nakon ulaska Hrvatske u EU?

(Vila "Aurora", Trsteno)

Ukoliko se uskoro odlučnije ne reaguje, a već je prošlo 20 godina, nakon što Hrvatska uđe u EU ionako komplikovane procedure postaće još teže, a bh. imovina uzurpirana od strane novih vlasnika ostaće zauvijek izgubljena.

Ko sve u Hrvatskoj raspolaže imovinom Bosne i Hercegovine - ne zna se, kao ni to koliko je takve imovine u susjednoj zemlji. Poznato je samo da se radi o velikom broju odmarališta, poslovnih prostora, lječilišta.

Nepoznanica je i kolika je vrijednost te imovine - procjene se kreću od nekoliko stotina miliona do preko milijardu konvertibilnih maraka. Agencija za privatizaciju Federacije BiH u vlasništvo bh. firmi pokušava vratiti 22 odmarališta.

- "Borac" u Trogiru ima odmaralište, "Merkur" Mostar ima odmaralište u Bristu, Rudnici hotel "Đuro Salaj", Željeznice Federacije ima vilu "Bosanku", odmaralište u Podgori"- kaže Senad Rahimić, pomoćnik direktora navodi tek neke od primjera.

Šemsudin Zahirović, direktor za ekonomske poslove Željeznica BiH za povrat nepokretne imovine uzda se u sukcesiju. Pokretna je predmet do sada bezuspješnog potraživanja.

- Mi smo po pitanju mobilnih kapaciteta koji se od rata nalaze u Republici Hrvatskoj pripremili svu potrebnu dokumentaciju i predali Hrvatskim željeznicama i tražimo da se taj problem riješi. Do današnjeg dana nismo imali konkretnog odgovora- kaže Zahirović.

Spisak objekata u vlasništvu Bosne i Hercegovine, ponajprije zbog političkih mešetarenja, ne postoji.

- Državna imovina je potpuno neuređena, nemamo ni spiskove, ne zna se ni šta je to. Da se ovdje svjesno guraju magle – gdje je, čiji je vazduh, čija je rijeka, čija je zgrada...- navodi ministar vanjskih poslova BiH Zlatko Lagumdžija.

Sporenja oko pitanja državne imovine i njene raspodjele između entiteta dovela su do toga da njen popis radi Ured visokog predstavnika. Sporazum o sukcesiji imovine bivše SFRJ garantovao je pravo povrata imovine na teritoriji drugih država, ali Bosna i Hercegovina je, suočena sa unutrašnjim problemima, zanemarila ovo pitanje, navodi Muharem Cero, ekspert za pitanja državne imovine. Tako je imovinu prepustila drugima.

- Imovina nije mirovala, ona se našla u rukama transnacionalne tranzicione – slobodan sam reći – mafije. Ona se prometovala, ne samo u poratnom nego čak i u ratnom periodu, kada je apsolutno nedostupna bila za prometovanje, s obzirom na zakonodavstvo i Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Događa se vrlo čudan pravni okvir u kome, kad nestaje njena imovina u Hrvatskoj, postoje pravne mogućnosti, a u okviru istog pravnog konteksta, kada je u pitanju ulazak u posjed vlasništva, ona je postajala apsolutno nedostupna- kaže Cero.

Upis u zemljišne knjige

Vila "Aurora" u Trstenom, vila "Erika" u Gružu u Dubrovniku, bolnički kompleks u Cavtatu, odmaralište u Omišu, zemljište u Srebrenom, vile "Šojat" i "Tarkov" u Brelima, odmarališta u Gradcu i Lozica u Dubrovniku.

Među imovinom su i kapaciteti "Energoinvesta", "Šipada" i "Agrokomerca", koji imaju udjela u u lukama Ploče i Šibenik. Do imovine u Gradcu ne mogu ni u Sindikatu trgovine, dijelom i zbog toga što nema adekvatne dokumentacije za ulazak u posjed, kaže predsjednica Sindikata Mersiha Beširović:

- Mi od 2008. godine pokušavamo ući u posjed te imovine, nažalost apsolutno bezuspješno. Sindikat trgovine ima dokumente da je vlasnik te imovine, međutim, sve ono ostalo što proces ulaženja u posjed te imovine povlači nismo uspjeli ni do dan-danas da završimo- kazala je Beširovićeva.

Problem dokazivanja vlasništva i neadekvatna papirologija dodatni su kamen spoticanja, navodi Rahimić.

- Mi moramo upisivati preduzeće u zemljišnim knjigama sa zemljišno-knjižnim izvatkom. Tek tad se možemo obratiti Ministarstvu za pravosuđe Republike Hrvatske da bi mogli ući u posjed te nekretnine- kaže Rahimić.

Sve će se to dodatno iskomplikovati kada Hrvatska uđe u Evropsku uniju. Tada bi se, prema nekom najavama, Bosna i Hercegovina mogla institucijama Evropske unije žaliti na postupke Hrvatske, ali to će samo zakomplikovati proces koji je odavno trebao biti okončan.

Cero naglašava kako je šokantno da se na sastancima s hrvatskim zvaničnicima pitanje otimanja bh. imovine ne stavlja na dnevni red, niti se pokušava sklopiti bilateralni sporazum. Raniji pokušaji, pojašnjava Cero su propali.

- Bosna i Hercegovina je bila blizu sačinjavanja bilateralnog sporazuma sa Hrvatskom negdje 2005. godine. Strana koja je zaustavila sklapanje međudržavnog sporazuma bila je Republika Srpska – to je slučaj "Krajinapetrola". Republika Srpska nije dozvolila INI da uđe u posjed svoga vlasništva kako je bilateralni sporazum obavezivao da se to učini - kaže Cero.

Situacija je dodatno usložnjena nedavnom Odlukom Vlade Republike Srpske da 45,5% dionica "Krajinapetrola" u svojem vlasništvu proda. Od 15 benzinskih pumpi hrvatska INA potražuje njih 14.

Rijetki su uspjeli vratiti imovinu, ali samo zato jer su sami djelovali. Šaban Rizvić, direktor kompanije "Bratstvo" Novi Travnik prenosi svoja iskustva.

- Mnoga preduzeća, imam pouzdane informacije, imala su ozbiljne probleme i danas imaju ozbiljnih problema jer jednostavno ne postoji pomoć nadležnih institucija. Mi smo imali pozitivna iskustva, uspješno smo riješili. Bh. privrednici nisu imali razumijevanja od nadležnih institucija da im se pomogne- kaže Rizvić.

Dok u Bosni i Hercegovini sve stoji - vrijednost imovine opada. Gube se milioni, a za to odgovornost ne snosi niko.

(Napomena: tekst je u potpunosti preuzet sa sajta radija Slobodna Evropa od 23. februara 2013. godine)