Da li će u 2024. padati cijena stanova u Republici Srpskoj?
Komentari
Ilustracija (Foto: Bildagentur Zoonar GmbH/shutterstock.com)
Oni koji ovih dana tragaju za vlastitim krovom nad glavom kažu da se na tržištu već osjeti blagi pad cijena, te se pitaju da li će takva kretanja biti nastavljena.
I Goran Račić, predsjednik Područne privredne komore Banjaluka, kaže da se već u ovoj godini bilježi trend stagnacije kupovine nekretnina u odnosu na prethodnu.
- Prošle godine smo u Srpskoj imali promet oko 2.650 stanova, a za prvih šest mjeseci ove godine to je bilo oko 1.000, što predstavlja blagi trend smanjene tražnje za nekretninama. Ako se ovakva situacija zadrži i u idućoj godini, imaćemo takođe smanjenu tražnju za stanovima - rekao je Račić za Nezavisne novine.
On je naveo da su visoke kamatne stope na stambene kredite, a neke banke su smanjile i dužinu trajanja takvih kredita.
- Sve će to uticati da će se građevinska industrija naći u teškoj situaciji i možda bi moglo doći i do određenih finansijskih problema, odnosno teškoća kod nekih kompanija da zadrže nivo poslovanja, što bi u svakom slučaju bilo porazno za našu ekonomiju, jer je građevinarstvo značajna grana - naveo je Račić.
Na pitanje može li se stoga dogoditi da dogodine imamo jeftinije, ili čak znatno jeftinije stanove nego što su sada, on odgovara da sve zavisi od toga u kakvoj situaciji budu građevinske firme.
- Ako su neke građevinske firme u finansijskim teškoćama, ukoliko ih pritisnu obaveze i prema radnicima i prema bankama, one prodaju stanove i ne gledaju na cijenu. Međutim, s obzirom na to da su postojeći stanovi građeni po ulaznim cijenama koje su bile više u odnosu na planirane, teško da možemo očekivati drastičniji pad cijena - ističe Račić.
Kako dodaje Račić, mi već sada imamo stagnaciju cijena, što je realno jer je manja i tražnja.
- I cijena građevinskih materijala se ustalila. Međutim, i dalje imamo pritisak da u građevinskoj industriji rastu plate radnicima. Tako da mislim da će cijene biti na istom nivou kao što je to i u ovoj godini. E, sad, možda će neka firma, koja bude imala finansijske teškoće, morati da pošto-poto proda neku nekretninu, pogotovo ako se radi o većim stanovima. Tu će neko moći da kupi stan ispod cijene koja je na tržištu jer će toj firmi trebati novac da isplati svoje obaveze - kaže Račić.
Ovakvim tokovima nisu iznenađeni ni ekonomisti. Kažu, cijene stanova su nerealno visoke.
- Kad uporedimo cijene stanova sa nekim zemljama Zapada, ali i onim manje razvijenim, ne najrazvijenijim, vidimo da smo ih počeli preticati i vidimo da je to 'pregrijano'. Stoga nije čudno što će do ovoga doći - kaže za Nezavisne novine ekonomista Slaviša Raković.
I on je poručio da krediti finansiraju prodaju stanova, a da su kamate visoke. To, dodao je, može da ohladi potražnju i za kreditima i za stanovima. Pritom, naglašava da smanjena potražnja smanjuje i cijene.
- Ponuda je kod nas trenutno visoka, tako da nije čudno što dolazi do hlađenja tržišta i realno je očekivati sniženje cijena - naglasio je Raković.
Jedan mladi bračni par iz Banjaluke, koji već duže vrijeme traži stan, odlučio je da sa time malo pričeka.
- Mi mjesecima tragamo za stanom i cijene su nam još uvijek dosta visoke. Ali primijetili smo na internet oglasima da cijene polovnih stanova idu ka dolje. Iskreno se nadamo da će to biti nastavljeno kako bismo iduće godine kupili stan - poručuju oni.
Tagovi:
Goran Račić
Slaviša Raković
cijene stanova
tržište nekretnina
pad cijena stanova
stagnacija kupovine nekretnina
stambeni krediti
kamate na stambene kredite
stanogradnja
novogradnja
Komentari
Vaš komentar
Rubrike za dalje čitanje
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Pratite na našem portalu vijesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izvještaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno,
uz konsultacije sa našim ekspertima.