Radovan Vukoje, direktor "Podruma Vukoje 1982" - Tvorac najboljih hercegovačkih vina

(Radovan Vukoje)

Za njega nije bilo sumnje kojim će putem krenuti i šta će to obilježiti njegovu karijeru. Kada odrastate u porodici koja njeguje kvalitet vrhunske usluge u ugostiteljstvu i pravljenju najfinijih vina, onda sa velikom odgovornošću i ljubavlju nastavljate porodičnu tradiciju. U njegovom slučaju, to biva vrlo uspješno. Radovan Vukoje, direktor "Podruma Vukoje 1982", danas je kreator vina visokog kvaliteta koja nastaju u porodičnoj vinariji u Trebinju, a neka od njih su prva ikada napravljena u Bosni i Hercegovini.

Mnogi će reći da je privilegija živjeti i praviti najbolja vina u mediteranskom gradu, gradu sunca i vina. Radovan Vukoje kaže da svako voli svoj grad najviše, "a pogotovo ja koji sam vezan za tu zemlju jer upravo iz te zemlje i prelijepe klime crpim ono najbolje za svoja vina"

- Pošto sam živio u više zemalja tokom svog školovanja, smatram da su svi krajevi gdje se uzgaja vinova loza lijepi i posebni.

Kako su neke internacionalne vinske sorte stigle u Hercegovinu

Radovan Vukoje danas živi i radi u Trebinju, gdje je uz oca, Zorana Vukoja spoznao prve tehnike pravljenja dobrog vina, koje su kako kaže, tada bile više tradionalne. Sa tim prvim saznanjima, kreće dalje, završava ekonomski i enološki fakultet, kao i specijalizaciju u Italiji.

Njegova porodica počela je 1982. godine sa restoranom "Vukoje", uz ograničenu proizvodnju vina i alkoholnih pića. Od 1996. godine, kada su se stekli uslovi da privatnici mogu biti proizvođači vina i alkoholnih pića, registrovali su preduzeće "Vukoje" i počeli da plasiraju svoja vina širom BiH, a prava ekspanzija, kaže, počinje od 2001. godine.

- Te godine "Vranac Vukoje" osvaja šampionsku krunu na Beogradskom sajmu vina. Poslednjih 10 godina vinarija je osvojila više od 100 zlatnih medalja na regionalnim sajmovima i na velikim internacionalim smotrama kao što su Milano, Ženeva, Brisel, Paris, Prag, Bergamo.

Tajne vrhunskog vinarstva prvo je otkrio sa profesorom Slobodanom Jovićem koga smatra za najvećeg stručnjaka iz oblasti vinarstva na ovim prostorima, a nadogradnju i usavršavanje je prošao u Italiji sa profesorom Negrom u Coneglian-u i dr Sartorijem iz VCR-a, koji je imao na njega najveći uticaj u vinogradarstvu.

- Upravo su on i njegovi savjeti bili glavni razlog da krenem u sadnju nekih internacionalnih sorti koje nisu bile zastupljene do tada u Hercegovini i već na prvim degustacijama za vina od tih sorti dobio sam velika internacionalna priznanja.

Stičući i upijajući znanja, pomno je pratio u učestvovao u pravljenju najboljih vina, koja će kasnije osvojiti Evropu, a od nedavno i Aziju. Da bi nastala flaša vina čiji kvalitet se ne dovodi u pitanje, potreban je, kaže, mukotrpan rad i svakodnevno praćenje vina i grožđa.

Svaka berba je novo dokazivanje

Mnogo rada, dosljednosti, praćenja inovacija i tehnologija u vinogradarstvu stoji na putu pravljenja dobrih vina. A kada takvo vino dobije i nagradu, onda je to dodatna radost. Kaže da je jedan od najbitnijih trenutaka svakog enologa taj kada za svoj rad bude nagrađen priznanjima najvećeg sjaja.

- Meni je kao mladom enologu bila velika čast da vina koja sam kreirao dođu na Svjetsku vinsku kartu, osvoje priznanja u Parizu, Ženevi, Milanu, Pragu, Bergamu... Ali ono što bih posebno istakao je da svaka berba predstavlja nešto što je poseban trenutak za mene i za čitav tim koji stoji iza projekta proizvodnje vrhunskih vina, jer kreirati ono što priroda daje i "crtati" kroz vino godinu, zemlju, vrijeme, ljude koji su radili u vinogradu, je nešto posebno.

Moto "Podruma Vukoje" od samog osnivanja- "Kvalitet i samo kvalitet je nešto što nas može odvojiti od drugih" - je ideja vodilja koja ga prati od trenutka kad uđe u vinograd pa sve do krajnih rezultata. Konstantna edukacija, je prema njegovim riječima, nužna u ovom poslu, a i savjeta nikad na odmet.

- "Svaka berba je novo dokazivanje" bio je savjet starijih i ja želim svoje potomke upravo tome učiti da u našem poslu ne smijete nikad stati sa edukacijom i sa dokazivanjem, jer naši konzumenti su probrani, pomalo razmaženi i naviknuti na kvalitetna vina, pa ih ne smijemo razočarati.

A da se Vukoje trudi da udovolji istančanim ukusima poznavalaca vina, govori podatak da je do sada napravio 15 novih vinskih brendova, među kojima su "Carsko vino", linija "Tribunia", linija "Primavera", vina iz kategorije "Selekcije" i "Rezerve", i po prvi put u BiH pjenušavo vino, koje su predstavili na jesen 2012. godine i na koje je posebno ponosan. Sirovina za tu "božansku kapljicu" je proizvedena još 2010. godine, ali je dvije godine trebalo da vino odleži i da prođe poseban tretman koji se mora ispoštovati da bi bilo kvalitetnije.

- Proizvodnjom prvog pjenušavog vina u Hercegovini, koje je nastalo najcijenjenijom tradicionalnom metodom spajajući cuvee chardonnay sa lokaliteta Zasad polje i žilavke iz Carskih vinograda, ispisali smo i novu stranicu vinske istorije koja je u Hercegovini stara 2.000 godina.

Mnogobrojne nagrade i svjetska priznanja (Francuska, Italija) kvaliteta otišla su "Podrumima Vukoje", što ih je svrstalo među najuspješnije vinarije u Jugoistočnoj Evropi, a Vukoje posebno ističe da je njihova žilavka uvrštena na Svjetsku vinsku kartu u Bordou kao jedino vino iz BiH.

- Naša vina se nalaze na tržistima bivše Jugoslavije, 12 zemalja EU, a odnedavno i u Aziji i probao ih je veliki broj enofila, somelijera, enologa, državnika, vinskih hodočasnika koji dolaze u naš podrum u turističke posjete... Sigurno, svi oni koji se uvjere u naš kvalitet ostaju naši konzumenti.

Ljepota uživanja u božanskoj kapljici

Putovao je mnogo, upoznao se sa velikim brojem vrsnih poznavalaca dionizijskog pića, ali ipak je prof. dr Slobodan Jović na njega ostavio najjači utisak.

- Njega smatram bahusom ovih prostora, najvećim zaljubljenikom u "božansku kapljicu" i najboljim njenim interpretatorom.

Svoj mir i bijeg od stresa pronalazi u Vinogradarevoj kući, koja se nalazi u Carskim vinogradima, udaljenim oko 15 km od Trebinja, na lokalitetu koji je najbolji za uzgoj žilavke, a gdje se mješaju kontinetalna i mediteranska klima.

A koje vino on lično bira?

- Stvar je raspoloženja, prilike, društva i hrane za koje se vino odlučiti. Upravo tako i ja biram u čemu ću uživati. Kroz "vinski lavirint" je najbolje krenuti sa pjenušavim vinima, nastaviti sa laganijim bijelim, zatim odležala bijela vina iz "barrique"-a, te preći na crvena i zasladiti se nekim arhivskim vinom.

Potpuni hedonizam zagarntovan je onda kada uz vino uklopite i dobru hranu. Vukoje kaže da u njihovom restoranu spajaju autohtonu hranu Hercegovine, kao štoje grah poljak, raštan, razne vrste sireva, autentična mesa (jagnjetina, teletina, jaretina) i sopstvena vina kroz koncept "slow food"-a.

- Specijaliteti koje bih posebno odvojio su piletina punjena raštanom i pršutom sa krompirom prelivenim sosom od pečurki koja se odlično slaže sa našom žilavkom ili Vinarev biftek punjen sirom iz ulja i suvim smokvama u kori od slanine koji idealno ide uz "Vranac Vukoje". Povrće i aromatično bilje koje koristimo za pravljanje naših jela je iz sopstvenog organskog uzgoja tako da svi turisti na pravi način mogu da dožive i Hercegovinu i "Podrum Vukoje".

U kvalitet vina iz "Podruma Vukoje" uvjerio se i bivši predsjednik Srbije Boris Tadić, koji ih je probao tokom trilateralnog sastanka lidera BiH, Srbije i Hrvatske na Jahorini prošle godine. Osim njega, probala ih je i Penelope Kruz i italijanski režiser Serđo Kasteljito, na snimanju filma u Sarajevu.

U prestižnom vinskom vodiču "Hugh Johnson"s Pocket wine book 2012", jedan od najpoznatijih vinskih pisaca i eksperata za vino Hugh Johnson iz Londona, u poglavlju o vinima iz Istočne Evrope, preporučio je za sve ljubitelje vina "žilavku Vukoje" i "vranac Vukoje".

U ovoj godini, tačnije na ljeto, otvara se vinska galerija koja će se nalaziti na 6. i 7. katu same vinarije, i imaće kapacitet od 300 mjesta. To će, kako je najavljeno, biti jedinstvena galerija u Jugoistočnoj Evropi.

Sve nagrade i pohvale govore da je Radovan Vukoje istinski posvećen pravljenju najboljih vina i da će tako i nastaviti.

- Ne postoji jedna lekcija kako postati uspješan vinar i vinogradar jer za ovaj posao treba čitav život učiti i tek kad se iza sebe okrenete i pogledate svoja vina iz godine u godinu sami ćete shvatiti koliko ste uspjeli.

Teodora Brnjoš