Mersad Berber, slikar i grafičar - Inspiraciju crpi iz "mističnog" svijeta Bosne
Mersad Berber, nesumnjivo jedan od najvećih bosanskohercegovačkih umjetnika uopće, koji već dvije decenije živi u Zagrebu, rođen je 1.1.1940. godine u Bosanskom Petrovcu. Slikarstvo je diplomirao na Akademiji likovnih umjetnosti u Ljubljani 1963. godine, u klasi profesora Maksima Sedeja.
Berber je vrstan crtač i ilustrator, primarno grafičar, a radio je i kazališne scenografije i filmske plakate. Svoju inspiraciju najviše crpi iz "mističnog" svijeta Bosne, njezinih otomanskih slojeva i tragičnog usuda njezinih ljudi". Često tvrdi da "nostalgija curi iz njegovih dijela" i da je "tuđina najveći ispit".
Izlagao je u svim većim gradovima svijeta, od Londona i Madrida, preko New Yorka do Moskve, Jakarte i New Delhija, dobio je 50-ak nagrada, a stručnjaci su ga uvrstili među najveće svjetske postklasiciste. Najznačajniji ciklusi su mu "Sarajevske kronike", "Put u Skender Vakuf", "Srebrenica", "Hommage Vlahi Bukovcu", "Otomanske kronike" i drugi, a radovi mu u svijetu postižu visoke cijene. Počasni je član Ruske akademije umjetnosti.
Kolektivno izlaže od 1961. godine, a prvu je samostalnu izložbu imao već 1965. godine u Gradskoj galeriji Ljubljana. Od tada započinje umjetnikovo višestrano predstavljanje javnosti koje je doskora zadobilo interkontinentalne razmjere.
Izvanredni profesor na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu postaje 1978. godine. U međuvremenu Berber pripada među najpoznatije i najtraženije suvremene svjetske umjetnike, a njegovi radovi su do sastavni dio brojnih javnih i privatnih zbirki kao i muzeja u čitavom svijetu.
Tate Gallery u Londonu je 1984. otkupila njegov rad čime ga je neupitno svrstala uz bok svih velikana okupljenih u ovom najprestižnijem svjetskom muzeju.
Vrnost crtača i ilustratora predstavio je ilustriraranjem brojnih značajnih knjiga, za koje je dobio najviše međunarodne nagrade. Njegova su scenografska rješenja prezentirana na pozornicama u Washingtonu, Sarajevu i Zagrebu. Autor je crtanog filma "Tempo secondo" u proizvodnji Zagreb filma 1980.-1985. godine.
Započevši s 1966. godinom pa do danas dobio je pedesetak umjetničkih nagrada, među kojima su i nagrade gradova Banja Luke i Sarajeva, više nagrada u Zagrebu, Beogradu i Rijeci, te značajne nagrade u Dubrovniku, Trstu, nagrade sarajevskog lista "Oslobođenje" te nagrada ZAVNOBIH-a (1992).
Među svjetske važne nagrade nezaobilazno treba izdvojiti one u Sao Paolu, Alessandriji, Firenzi, Tokiju, New Delhiju (Velika premija Lalit Kala Academy, 1978. kao i I. nagradu World Book Fair, 1980. godine), Monte Carlu (Nagrada ICOM-a, 1978. godine), Madridu, Leipzigu, Varni, Krakowu (Trijenale 1997. godine)
Opsežne monografije objavljene su 1980. i 1985. godine u izdanju Mladinske knjige, Ljubljana, te 1997. godine u izdanju Sol Intercontinental, Ljubljana.
U braku je sa dizajnericom Adom, s kojom ima sinove Ensara i Azera.
eKapija.ba/Agencija Anadolija