Zoran Tegeltija, direktor UIO BiH - Svako igranje sa stopama PDV-a dovelo bi do finansijske nestabilnosti BiH

Prije deset godina nismo vjerovali da će jedan od najvećih problema sa kojim će se suočiti privreda u BiH biti odliv radne snage i da ćemo morati uvoziti radnike iz inostranstva, rekao je u intervjuu za "Nezavisne novine" Zoran Tegeltija, direktor Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH.

Govoreći o ekonomskim izazovima, Tegeltija je naglasio da je BiH potreban novi Zakon o PDV-u, koji bi zaustavio "igranje sa stopama PDV-a", kao i da priča o uvođenju diferencirane stope PDV-a zavisi od situacije sa prikupljenim prihodima.

Bili ste ministar u Vladi RS, u Savjetu ministara BiH, a sada ste direktor UIO BiH. Sve funkcije direktno se odnose na finansije i ekonomiju. Gdje Vi vidite najveće izazove kada je riječ o ekonomiji BiH?

- Ključni problemi u ekonomiji su se počeli pojavljivati u trenutku pojave pandemije virusa korona, došlo je do kidanja lanaca snabdijevanja, svi su zatvorili svoje domaće tržište i jednostavno nije bilo načina ni sigurnosti na tržištu ni za izvoz ni za uvoz.

Nastavili su se i produbili krizama sa početkom rata u Ukrajini i taj trend, nažalost, još traje. To je za sobom povuklo katastrofalna pomjeranja cijena energenata i hrane i pitanje inflacije, sa kojom se do današnjeg dana borimo.

To je dalje za sobom pokrenulo pitanje monetarne vlasti u najrazvijenijim zemljama svijeta, koje svaki dan povlače neke poteze koji na male ekonomije negativno utiču. Nama je najizazovnije kretanje privrednog rasta u zemljama zapadne Evrope jer smo u ogromnoj mjeri naslonjeni na njih.

Privreda BiH se u ovom trenutku susreće sa problemom cijene kapitala sa jedne strane, a sa druge visokim cijenama i hrane i energenata, te poremećenim lancima snabdijevanja. Ono što dosad nije bio problem za nas i sa kojim se nismo toliko susretali jeste radna snaga. Naša privreda sve više počinje da uvozi radnike za pojedina zanimanja. Ovi problemi će trajati još godinu-dvije dana, odnosno dok se ne stavi inflacija pod kontrolu.

Kada je u pitanju UIO BiH, činjenica je da prihodi od indirektnih poreza rastu. Očekujete li da se takav trend nastavi i nakon što inflacija padne?

- Za šest mjeseci ove godine UIO je naplatila pet milijardi KM prihoda. A ako uzmemo u obzir da su prihodi u drugoj polovini godine nešto veći nego u prvoj, mislim da je cilj da prihodi budu 10,3 milijarde KM. Imali smo određeni strah kako će se kretati prihodi, jer je planirani rast indirektnih prihoda od tri odsto u odnosu na izvršenje prošle godine. Međutim, pokazatelji i procjene u zadnja dva mjeseca nam daju optimizam da će rezultati biti jako dobri.

Vaš prethodnik, gospodin Džakula je jednom rekao da Brčko distrikt ne zaslužuje prihode koje ima, a po koeficijentu to je 3,55%. Mislite li da to treba korigovati?

- Ako gledate raspodjelu indirektnih poreza kao krajnju potrošnju koja se ostvaruje, onda zaista Brčko distrikt ne ostvaruje taj koeficijent.

Sa druge strane, jasno je da Brčko ima potrebe i pitanje je ponekad da li su ti prihodi dovoljni za nesmetano funkcionisanje. Mislim da bi bilo fer i korektno da se Brčkom dostavlja onoliko koliko mu pripada po potrošnji, a da se onda kaže da za nedostatak sredstava obezbjeđuje FBiH i Republika Srpska po automatizmu. Ono što UIO BiH predstavlja veći problem od tih, recimo, jedan odsto što Brčko više uzima, jesu neki neuređeni odnosi tamo, a to su trgovine koje su vezane za uvoz robe sa Dalekog istoka, drugo je da su u jednom trenutku trgovci naftom iz Brčkog bili neko ko je uvijek vodio drugačiju politiku, krijući se iza tamošnjih propisa. Nadam se da će Brčko sa završetkom procesa fiskalizacije završiti te neke probleme.

Iz poslovne zajednice u Republici Srpskoj iznijeli su ideju da se zdravstvo finansira iz prihoda od PDV-a na način da se ukinu doprinosi za zdravstveno osiguranje, a da bi za to bilo dovoljno da se poveća procenat PDV-a na 21 odsto. Šta Vi mislite o tome?

- To je model koji je poznat, ali je sve i dalje u teoriji. Tu, po mom mišljenju, postoje dva problema. Povećanje stope PDV-a će sigurno sa jedne strane dovesti do rasta cijena.

Sa druge strane, morao bi se obezbijediti automatizam da se taj dio doprinosa koji su poslodavci plaćali za svoje radnike pretoči u njihovo primanje.

Naravno, ostaje problem da je situacija vrlo komplikovana sa pozicije penzionera. Vi nemate taj automatizam, ne možete to da obezbijedite. Takođe, mislim da bi bilo poprilično komplikovano to definisati u FBiH. Srpska ima čist mehanizam i svi troškovi su unutar FZO RS. U FBiH su obaveze plaćanja mislim na kantonalnim fondovima. Ali, sve se to može modifikovati ukoliko se donese odluka. Sam model djeluje vrlo efikasno i ubjedljivo sa stanovišta javnosti, ali sa stanovišta implementacije vjerovatno bi bilo mnogo više problema. Naravno da razumijemo prijedlog poslodavaca, jer na taj način svi oni ljudi koji se nalaze u sivoj zoni, oni su korisnici proizvoda i plaćaju PDV, pa je procjena da ni oni ne bi ništa izgubili. Jedinstvena stopa od 21 odsto, po mom mišljenju, bila bi enormno visoka, ali ako ne plaćate zdravstveno, moglo bi se o tome razmisliti.
- Mislim da sistem PDV-a u BiH dosta dobro funkcioniše i da niko od nas ne bi trebalo da ima bilo kakve ozbiljne primjedbe na PDV. Činjenica je da je Zakon o PDV-u davno usvojen, da je on podložan prilogođavanjima, prije svega implementirajući određene EU direktive. Dugi niz godina ne postoji nikakva spremnost za korekciju Zakona o PDV-u, zato što se sve ovdje svodi na to kako omogućiti da ljudi ne ulaze u sistem PDV-a sa jedne strane, a sa druge neprestana igra sa stopama PDV-a. Naime, oni koji vrše vlast često vide tu kao mogućnost da nadomjeste nedostatak pojedinih prihoda. Opozicija se ponaša vrlo lagodno i predlaže smanjenje stope PDV-a, ukidanje stope PDV-a na određene proizvode i slično. Suština Zakona o PDV-u nije stopa PDV-a, već kako da taj sistem obezbijedi fiskalnu stabilnost u ovoj zemlji. Ja sam zagovornik da poslovna zajednica u BiH sa stručnjacima i UIO BiH treba da pripremi Prijedlog zakona o PDV-u i takav da se usvoji u parlamentu BiH. Svako igranje sa stopama PDV-a dovelo bi do finansijske nestabilnosti BiH, što nama nije potrebno.

Šta mislite o uvođenju diferencirane stope PDV-a?

- Uvođenje diferencirane/snižene stope jeste praksa koja je postojala i postoji u Evropi i niko ko je uvodio sistem PDV-a osim Danske i nas nije uveo jedinstven sistem. Najčešće objašnjenje zašto je BiH uvela takvu stopu jeste zbog jednostavnosti primjene Zakona o PDV-u i to ima nekog smisla. Sa druge strane, uvoditi diferenciranu stopu PDV-a u trenutku kada imate manjak prihoda na neki način ima smisla. Ali, uvoditi diferenciranu stopu kada imate viška prihoda, nema smisla. Prikupljene prihode treba onda usmjeriti ka onima kojima je to potrebno. Korist od diferencirane stope u suštini imaće oni koji su najbogatiji, jer oni najviše imaju i najviše troše. Zato mislim da je pomaganje onima kojima je to najpotrebnije najbolje rješenje. UIO BiH će implementirati bilo kakvu odluku parlamenta, jednu stopu, dvije ili tri stope, kako god da odluče, s tim što moramo biti jasni da su troškovi implementacije diferencirane stope jako visoki i da donose veliki trošak javnoj vlasti, a male benefite građanima. Sve to će se izgubiti negdje na relaciji trgovca, uvoznika i proizvođača. Samo minimalni dio prostora doći će do krajnjih potrošača. Evo primjer, kada smo uvodili jedinstvenu stopu od 17 odsto, mi smo do tada imali opštu stopu 18+2 odsto. Ništa tada nije pojeftinilo, ni automobili, ni cigarete, ni alkohol, jer se tih tri odsto izgubilo na pomenutoj relaciji.

Kada ste preuzeli dužnost u UIO BiH, rekli ste da će biti nekih kadrovskih promjena. Šta to konkretno znači i da li ste već počeli sa tim?

- To se prije svega odnosi na starosnu strukturu u UIO. U naredne četiri godine 500 ljudi treba da ode u penziju. Drugi problem je nedostatak određenog profila kadrova, a treći potrebno vrijeme da se ti ljudi uvedu u posao. Ono što ću predložiti Savjetu ministara BiH i parlamentu BiH jeste da primimo najmanje stotinu mladih kadrova, najboljih studenata, pripravnika, ljudi koji će u UIO BiH doći sa svojim znanjem. Moj drugi zahtjev biće uspostava školskog centra UIO gdje ljudi mogu da uče i da se pripremaju za rad u poreskoj i carinskoj upravi. Do tog trenutka moram da radim sa ljudima koji su tu.

- Taj novac je najlošija politička odluka koja je donesena. To je politički pogrešno iz razloga što novac od putarina nije mjesto gdje se politički poravnavaju bilo kakvi odnosi. Zašto je finansijski loša odluka, pa zato što imamo gubitke preduzeća "Autoputevi RS" i "Autoceste FBiH", a sa druge strane i gubitke zbog inflacije. Treći je što imamo direktan trošak UIO BiH zato što plaćamo proviziju Centralnoj banci BiH za novac koji se nalazi na računu, a to nije naš novac, mi smo ga samo prikupili, i njime ne možemo upravljati. Mi smo dosad držeći ovaj novac platili proviziju od skoro 300.000 KM. Ja više nisam u poziciji da odlučujem o tom novcu jer nisam u Upravnom odboru UIO, ali molim sve nadležne da se konačno dogovore, samo zbog UIO BiH, da ne plaćamo troškove provizije.

Savjet ministara BiH odobrio je UIO BiH 69,5 mil KM da se krene u proceduru kupovine zgrade u Banjaluci. Da li će konačno biti kupljena?

- Nikakva nova odluka nije donesena po ovom pitanju niti je data ijedna marka više. Dio novca od tih 70 miliona KM odobren je budžetom za 2017. godinu, a drugi dio budžetom za 2023. Novcem iz 2017. godine nismo uspjeli kupiti zgradu, 2020. godine došla je mnogo veća cijena i veći prostor nego što nam je bilo potrebno. Javnosti radi, mi sada plaćamo zakup od skoro 500.000 KM godišnje za tri lokacije u Banjaluci.

Novac sada imamo, pokrenućemo proceduru za nabavku zgrade. Objektivno imamo strah da li ćemo dobiti ponudu, ali i da li ćemo imati novca s obzirom na stanje na tržištu. Ako ne bude dovoljno novca ili ponuda, tražićemo nove, pa čak i dodatni novac ako bude potreban. Mi ćemo kupiti prostor od onoga čija ponuda bude najbolja. Ko će to biti, u ovom trenutku zaista ne znam.

Uprava za indirektno oporezivanje BiH Banja Luka

Zoran Tegletija

fiskalna politika

porez na dodatnu vrijednost

uvoz radnika

diferencirana stopa PDV

zakon o PDV

kupovina zgrade