Saša Grabovac, izvršni direktor Udruženja ekonomista RS SWOT - Dok ima potražnje, i cijene će biti visoke

Inflacija u Republici Srpskoj, kao i u BiH, nastavlja da pada na godišnjem nivou, međutim, i dalje raste na mjesečnom. Šta možemo očekivati u narednom periodu, pitanje je koje najviše muči obične ljude koji u posljednje vrijeme sve teže sastavljaju kraj s krajem zbog aktuelne ekonomske krize i sve većih udara na njihov kućni budžet.

Izvršni direktor Udruženja ekonomista Republike Srpske SWOT Saša Grabovac kaže da je postalo gotovo nemoguće davati bilo kakve prognoze, pogotovo u vezi sa kretanjem cijena, jer je domaće tržište postalo izuzetno volativno, reagujući i na najmanje spoljne i unutrašnje potrese, pa čak i naznake.

– Sve će zavisiti od trendova i razvoja situacije unutar zemalja Evropske unije. Mislim da će inflacija kod nas i dalje biti nešto veća od evropskog prosjeka, jer se do sada pokazalo da je tržište u Bosni i Hercegovini dosta senzibilnije od onog unutar evrozone, s kojim smo ekonomski povezani te stoga moramo dijeliti i njihovu sudbinu. Kada je u pitanju BiH, na kretanje ove uvezene inflacije dosta toga utiče, od psihologije samih potrošača, do jedne vrste kartelskog poslovanja, jer pojedini trgovci u dogovoru drže visoke cijene. Oni čak u svoje cijene ugrađuju i jednu vrstu obezbjeđenja kojim se pokušavaju osigurati ukoliko dođe do nekih novih i negativnih poremećaja na tržištu. Zbog svega toga je i teško praviti bili kakve ozbiljne projekcije. Svaki scenarij je moguć zbog aktuelnih dešavanja i velikih previranja u svijetu – kaže u intervjuu za Glas Srpske Grabovac analizirajući aktuelnu ekonomsku i finansijsku situaciju u BiH i njenom okruženju, ali i eventualne negativne posljedice kojima bi domaći sektor privrede mogao biti izložen zbog recesije u evrozoni i ozbiljnog pada proizvodnje u jednoj od najmoćnijih evropskih zemalja, Njemačkoj.

- Dok god postoji potražnja, odnosno dok je kupovna moć građana na određenom nivou, cijene će i dalje biti visoke. Neće biti nekog značajnog pada. I to je neka ne samo naša već i globalna realnost. Ekonomska zakonitost koja važi za gotovo sva tržišta. Pogledajmo samo šta se dešava na ovom globalnom naftnom tržištu. Tako je i kod nas. Trgovci će držati visoke cijene, jer nemaju razloga da ih spuštaju. Potražnja, odnosno prodaja, i dalje su na visokom nivou. Kada se to promijeni, i oni će biti primorani da koriguju svoje cijene naniže. To je jednostavno tako. Ako pogledamo evrozonu, tamo su neke cijene pale, što je rezultat upravo pada kupovne moći tamošnjeg stanovništva.

- Mi, istina, u posljednje vrijeme imamo realni rast plata, i to je statički vidljivo. I ako samo tako gledamo, iz tog ugla, rast plata prati i "pokriva" inflaciju, odnosno rast cijena. Ali ako malo dublje zađemo u ovu problematiku i analiziramo strukturu primanja, odnosno ko koliku platu prima po sektorima, onda možemo vidjeti da su one u realnom i dalje male, daleko ispod prosjeka. One ne prate inflaciju. Veliki dio građana danas ne može sebi da priušti većinu stvari. Novac uglavnom odlazi na račune za energiju i hranu. Ono osnovno. Stoga mislim da bi nadležni trebalo više pažnje da posvete kako da pomognu penzionerima i najugroženijim kategorijama. U fokusu bi trebalo, naravno, da se nađu i oni privredni subjekti koji zbog objektivnih problema i okolnosti imaju otežano poslovanje.

- Nadam se da neće, ali se, isto tako, može očekivati da do toga i dođe. Da bismo pravili neke ozbiljnije projekcije i analize, trebalo bi prvo da vidimo u kojim to sektorima u Njemačkoj je došlo do pada proizvodnje i koliko su oni vezani na bilo koji način sa našom domaćom privredom. Tada bismo imali jasnu sliku o svemu, koliko sve to i u kolikoj mjeri može biti negativno po nas.

- To će zavisiti od toga u kolikoj mjeri će se ta recesija u Njemačkoj preliti i kod nas. Ne treba biti pesimista, ali ni optimista. Biće određenih poremećaja, ali u kolikoj mjeri, stvarno je teško reći.

- Dosadašnji rezultati poslovanja naših domaćih banaka i u ovako komplikovanim i stresnim finansijskim vremenima ukazuju da one i dalje dobro posluju, da su izuzetno likvidne i da nemaju većih problema. Zato ne vidim zbog čega bi one onda ponovo korigovale i drastično podizale svoje kamatne stope, što bi onda sigurno negativno uticalo na građane koji imaju kredite s promjenljivom kamatnom stopom, ali i one privredne subjekte koji planiraju neko novo zaduženje radi unapređenja svoje proizvodnje. Mislim da naše banke, ali i nadležne agencije dosta dobro rade, objektivno procjenjujući trendove i eventualne rizike, donoseći odluke koje ne ugrožavaju poslovanje banaka, a u isto vrijeme imaju i jedan socijalni aspekt – da se sačuva životni standard građana BiH, ali i opstanak privrednih subjekata.

- U današnjim turbulentnim i neizvjesnim vremenima jako je teško procijeniti kako je najbolje čuvati devizne rezerve, novac uopšte, jer je finansijsko tržište postalo toliko nepredvidljivo. Jedno vrijeme su državne obveznice bile najbolje i najpouzdanije utočište. To danas nisu zbog inflacije i rasta cijena. Da li je trebalo prodati zlato – ne bih komentarisao. Želim vjerovati da su nadležni iz CBBiH dobro analizirali i procijenili situaciju. Koliko su oni bili dobri domaćini, vidjećemo kada budu dostupni izvještaji o njihovom poslovanju.