BiH počela da istražuje moguće posljedice zbog nuklearnog otpada na Trgovskoj gori

Istraživanje bh. strane u vezi sa potencijalnim odlaganjem radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori od strane Hrvatske počelo je u ponedjeljak u Bosanskom Novom.

Bojan Vipotnik, ministar za prostorno uređenje, ekologiju i građevinarstvo u Vladi RS, istakao je da se ozvaničava početak istraživanja koja će nam pomoći u daljoj argumentaciji za potencijalnu izgradnju.

- Lokacija stadiona Mlakve je najbliža Čerkezovcu, to je bukvalno preko puta. Prisutni su predstavnici institucija iz cijele Bosne i Hercegovine, institucija koje će vršiti istraživanja, hidrološka, geološka, kao i istraživanja nultog stanja radioaktivnosti - naveo je Vipotnik.

Dodao je da će sva istraživanja nadgledati Ekspertski tim.

- Ministarstvo će širu zainteresovanu javnost obavještavati o tokovima i rezultatima istraživanja. Sukcesivno, kako se bude ukazivala potreba, biće uključene i druge institucije, svaka iz svog domena. Ekspertski tim će biti proširen na taj način da će svaka institucija koja bude vršila istraživanja imati svog predstavnika u Ekspertskom timu.

- Mi smo kontakt tačka za ESPO konvenciju, a nakon našeg drugog zahtjeva dobili smo pozitivan odgovor i u novembru ćemo održati sastanak sa Sekretarijatom ESPO konvencije u Ženevi, gdje ćemo argumentovano, činjenicama obrazložiti problematiku u kojoj se nalazimo, odnosno da Hrvatska vodi jedan potpuno netransparentan proces, pri tome ne poštujući nijednu od odredbi ESPO konvencije.

- Nakon naše nedavne posjete Beču, dobili smo obećanja da će se austrijski eksperti uključiti i u saradnji sa našim Ekspertskim timom analizirati dobijene rezultate iz ovih istraživanja. Akcionim planom predviđeno je da rok istraživanja bude tri godine, od 2023. do 2025. godine - kazao je Vipotnik.

Nasiha Pozder, ministrica okoliša i turizma u Vladi FBiH, rekla je da je ovo početak istraživanja, ali da nije početak aktivnosti vezanih za ovaj problem.

- Timovi iz oba entiteta se sastaju kontinuirano, razgovaraju, počeli su da rade na istraživanjima nekih istorijskih rezultata koje imamo odranije. Želimo da damo jednu zajedničku poruku da smo u ovom poslu svi skupa, sa jednim ciljem, da se spriječi odlaganje otpada i zaštiti stanovništvo. Istraživanja će biti rađena i u FBiH, a razgovarali smo o neophodnosti pribavljanja geoloških, odnosno katastarskih podloga, kako bismo mogli znati na čiju zemlju ulazimo, na čiji teren. Moje mišljenje je da se ovo moglo ranije uraditi - naglasila je Pozderova.

Emir Dizdarević, predsjedavajući Ekspertskog tima BiH za Trgovsku goru, kazao je da je ova istraživanja Hrvatska završila prošle godine.

- Ipak, mislim da i mi imamo dovoljno vremena da odradimo svoj dio posla, da imamo rezultate i da sa tačnošću utvrdimo šta se tačno u ovom momentu nalazi u životnoj sredini s obzirom na radioaktivnost. Ovo je bitno, jer ako se izgradi objekat, moramo imati neko početno stanje, da ako dođe do bilo kakvog incidenta, odnosno curenja radionukleida u životnu sredinu, to je osnovni uslov zašto se radi nulto stanje.

- Mi smo u maju poslali 30 primjedbi na sadržaj studija na okolinu, a do današnjeg dana nismo dobili nikakav odgovor. Čekamo odgovor kako bismo mogli dalje da nastavimo, odnosno da vidimo da li će naše primjedbe uvažiti ili neće. Jako je bitno da naši eksperti, odnosno međunarodni, koji poznaju problematiku upravljanja radioaktivnim otpadom, budu uključeni u sigurnosne studije koje treba uraditi. Ova studija treba dokazati da ovaj objekat neće ugroziti ovu i sljedeću generaciju - naglasio je Dizdarević.

Miroslav Drljača, načelnik opštine Novi Grad, istakao je da je ovo poseban dan.

- Hrvatska je sa istraživanjima počela prije dvije godine, a mi kasnimo, ali jako je važno da niko nema ili doskoro nije imao nikakve podatke vezane za ovu lokaciju, što govori da je izabrana političkom odlukom. Kada pogledamo ovu lokaciju i pogleda se radijus od 20 kilometara, vidi se da se radi o klinu koji duboko ulazi u teritoriju BiH, i tu upadaju opštine Bužim, Bosanska Krupa, Krupa na Uni, Novi Grad i Kostajnica, koje zajedno imaju preko 80.000 stanovnika.

- Ovih 20 kilometara radijusa pokriva nekih 500 kilometara, što pokazuje da na ovom terenu živi 150 do 160 stanovnika po kvadratnom kilometru, što u startu znači da ovaj prostor ne može biti sa objektom koji se planira. Na ovoj lokaciji je vodovod, još bliže Uni je devet bunara iz kojih se napaja skoro cijela opština vodom, i nekim jednostavnim curenjem mi bismo bili ugroženi - zaključio je Drljača, pišu Nezavisne.