Kamen kao potencijal - Koji su zaključci simpozija o kamenu održanom u Mostaru i Posušju?

Građevinski fakultet Sveučilišta u Mostaru i Udruga "Zvuk kamena", u suradnji sa "IGH" Mostar organizirali su 20. i 21. rujna 2013. godine prvi Simpozij o kamenu, znakovitog imena: "Hercegovina – zemlja kamena". Simpozij je trajao 2 dana. Prvi dan je održan u dvorani za sastanke Građevinskog fakulteta, a drugi dan je bio terenski na području Parka prirode "Blidinje".

U okviru uvodnih pozdrava pedesetak sudionika Simpozija su pozdravili dekan Građevinskog fakulteta izv. prof. dr. sc. Ivan Lovrić, predsjednik Organizacijskog odbora Simpozija, te rektor Sveučilišta u Mostaru prof. dr. sc. Vlado Majstorović, koji je ujedno i otvorio Simpozij.

- Svjesni činjenice da živimo i djelujemo u kršu, kamenu, unatoč skoro neizdrživim financijskim poteškoćama na fakultetu, sa zadovoljstvom smo prihvatili ideju o održavanju ovog simpozija. Govoriti o kršu i kamenu, njegovoj ljepoti, a ne prisjetiti se dragog nam dr. Pere Marjanovića, nama na fakultetu nije moguće - rekao je dekan Lovrić, naglašavajući kako je ovaj simpozij dobio međunarodni karakter, s obzirom da u njegovom radu sudjeluju i stručnjaci iz Hrvatske. Moderator uvodnog dijela bio je mr. sc. Mladen Kustura.

Radni dio se odvijao kroz plenarna izlaganja u dva dijela, koje su moderirali doc. dr. sc. Amira Galić i mr. sc. Krešimir Šaravanja. Uvodno izlaganje na temu "Povijest razvoja kamenarstva od II. svjetskog rata do danas" prezentirao je Frano Oreč, predsjednik Udruge "Zvuk kamena" Posušje, ujedno i dopredsjednik Organizacijskog odbora Simpozija.

Nakon toga prezentirani su sljedeći radovi:

- Prof. dr. sc. Trpimir Kujundžić: "Ležišta arhitektonsko-građevnog kamena u Republici Hrvatskoj"

- Dr. sc. Ivo Galić: "Arhitektonsko-građevni kamen u Hercegovini – elementarna pojava ili čimbenik regionalnog razvoja?"

- Dr. sc. Dragan Vidić: "Primjena suvremenih tehnologija u cilju poboljšanja iskorištenja ležišta arhitektonsko-građevnog kamena"

- Doc. dr. sc. Đenari Ćerimagić: "Uslojeni geološki i geotehnički parametri za modeliranje brane u gabru"

- Radoslav Dodig: "Prapovijesni spomenici i grobovi na području Zvirića i Zvirovića"

- Ivan Čamber: " "Potencijalna ležišta AG kamena na području Hercegovine"

- Frano Oreč: "Mogućnosti razvoja industrije kamena na području Hercegovine"

- Doc. dr. sc. Azra Kurtović: "Prikaz zakonske regulative na području FBiH"

- Mr. sc. Krešimir Šaravanja: "Prikaz rezultata ispitivanja arhitektonsko-građevnog i tehničko-građevnog kamena s područja Hercegovine i jugozapadne Bosne"

Drugog dana rada Simpozija, subota 21. rujna, sudionici obišli kamenolom "Bosiljna", dvije nekropole stećaka, kao i crkvu sv. Ilije i galeriju u Masnoj Luci, tijekom čega su razmijenili svoja iskustva iz ove oblasti.

Prezentirani radovi, kao i 3 dodatna rada, objavljeni su u posebnom Zborniku, koji je predstavljen u subotu, 7. prosinca u Posušju, te u "e-zborniku" Građevinskog fakulteta.

Zaključci sa Simpozija

- Simpozij o kamenu treba postati tradicionalan uz održavanje svake druge godine, uz još brojnije sudjelovanje inozemnih i domaćih stručnjaka, projektanata, kao i zaposlenika GF i IGH, te studenata diplomskog studija;

- Simpozij treba imati naglašen međunarodni karakter čak i u nazivu skupa (2. simpozij o kamenu s međunarodnim sudjelovanjem "Hercegovina-zemlja kamena");

- Rad simpozija proširiti na cjelodnevni, uz početni plenarni dio sa naručenim izlaganjima istaknutih stručnjaka, uz kasniji rad po raznim temama, odnosno sekcijama (npr. "Zakonska regulativa", Kulturno-povijesna baština u kamenu", "Kamen i okoliš", "Ocjena kvalitete kamena"...). Simpozij završiti plenarnom rapravom i zaključcima;

- Drugi dan simpozija zadržati kao terenski na različitim pozicijama u Hercegovini u cilju druženja, razmjene iskustava u izvrsnoj kombinaciji kamenoloma, spomenika/objekata od kamena i prelijepe prirode koja to sve uokviruje u jednu cjelinu;

- Simpozij održavati u lipnju mjesecu, a pripremu započeti pola godine ranije dostavljanjem I. Obavjesti sa naznačenim ključnim datumima dostave sažetaka radova, te završenih radova, uz dostavu Programa rada simpozija petnaestak dana prije održavanja. Za ocjenu radova formirati stručni odbor. Prezentirane radove objaviti u zborniku radova kojeg će svi sudionici dobiti tijekom prijavljivanja prvog dana rada skupa. Radi uštede, moguće je tiskati samo sažetke objavljenih radova, uz CD koji bi sadržavao radove u elektronskom obliku. Time bi se izbjeglo plaćanje kotizacije, što je u ovakvim vremenima značajno;

- Pravovremeno potražiti sponzore čije bi reklame i eventualni izložbeni štandovi u holu našeg GF doprinijeli zaokruživanje financijske konstrukcije ovakvog skupa. Pri tome izabrati tvrtku koja će biti "tvrtka partner simpozija" za tu godinu;

- Formirati povjerenstvo od tri do pet ljudi koji bi tražili prijam kod političkih dužnosnika kako bi se i politika zainteresirala za ovu problematiku;

- Na simpozij svake godine pozvati posebne goste. Za prvi put to bi mogli biti predstavnici klesarske škole iz Pućišća na Braču, koji bi mogli donijeti sa sobom i izložiti neke eksponate (eventualno ih i prodati da ih ne vraćaju nazad zbog granice s RH). Naravno tu je i klesarska škola iz Posušja...;

- Simpozij treba medijski najavljivati i pratiti, s ciljem nastavka promoviranja nepobitne činjenice da je kamen kao mineralna sirovina jedan od temelja razvoja budućnosti Hercegovine i šire zbog rastuće potrebe modernog društva za sve više nemetalnih mineralnih sirovina, od kojih je upravo kamen jedna od najvažnijih;

- Simpozij treba isticati sve društveno korisne značajke kamenarskog poziva i njegove drevne povijesne baštine kao realno mogući zamašnjak budućeg regionalnog razvoja Hercegovine i šire. U tom smislu simpozij treba nastaviti otvarati medijski prostor kamenarskoj struci i postavljanju kamenarstva u izravnu korelaciju s graditeljstvom;

- Simpozij treba nastaviti otvarati raspravu o brojnim pitanjima s područja istraživanja i eksploatacije AGK i TGK u Hercegovini, Bosni i Hercegovini i šire;

- Simpozij treba i dalje otvarati raspravu o brojnim pitanjima s područja gradnje i uporabe AGK u Hercegovini, Bosni i Hercegovini i šire. Simpozij treba afirmirati mogućnosti eksploatacije kamena, te samim tim preferirati industrijsku proizvodnju u sektoru tehničkog kamena, jer trenutna ekspanzija uvoza arhitektonsko-građevinskog kamena dovodi do zatvararanja eksploatacijskih polja;

- Dio radova (ako ne bude više od 10 radova onda svi) objavljivati tiskanjem zbornika radova, kao i u elektroničkom zborniku radova Građevinskog fakulteta "e-Zbornik";

- Predlaže se izrada "Rudarsko-geološke prospekcije nemetaličnih sirovina na prostoru Hercegovine";

- Predlaže se pokretanje inicijative za prikupljanje podataka o svim dosadašnjim istražnim radovima i formiranje baze podataka o rudarsko–geološkim istraživanjima na prostoru Hercegovine u prošlosti;

- Predlaže se što žurnije donošenja tehničkih propisa kojima bi se detaljnije regulirao sustav ocjenjivanja sukladnosti kamenih proizvoda, te obveza dobivanja i izrade uvjerenja o kvaliteti;

- Predlaže se projektantima objekata koji sadrže kamen, ali i djelatnicima općinskih službi za prostorno uređenje, da ovisno o projektnim zahtjevima, kriterijima i uvjetima kojima će kamen biti izložen (mikroklima, lokacija, predviđeno opterećenje kod oblaganja gaznih površina i slično) vode računa o pogodnosti određenog materijala za namjeravanu uporabu čime bi se izbjegao veliki broj slučajeva primjene neodgovarajućeg kamena sa svim posljedicama koje proizilaze iz toga. Kako je zbog iznimne raznolikosti i varijabilnosti svojstava različitih vrsta kamena i njihove primjene nemoguće utvrditi općenite kriterije uporabljivosti (ocjene kvalitete), oni moraju biti utvrđeni za svaki projekt posebno;

- Kod uvoza AGK predlaže se njegova provjera ispitivanjem od strane ovlaštenog laboratorija da bi se provjerila sukladnost dostavljenog materijala i priloženih svojstava. Nažalost, uvoz AGK kamena ide puno brže nego što se može provjeriti njegov kvaliteta, jer nema zakonske obveze da se izvrši provjera njegovih svojstava prije nego što se uveze. Kada AGK stigne u prostor industrijskog pogona ili trgovačkog lanca sve onda ovisi od projektanta, nadzornog organa i investitora;

- Predlaže se da inspekcije službe svojim radom osiguraju da se na tržištu ne nalaze proizvodi od kamena koji nemaju valjane dokaze o uporabljivosti;

- Zaključke Simpozija objaviti na Web stranicama organizatora (GF, Udruga "Zvuk kamena", IGH), te poslati medijima i odgovarajućim institucijama.