Rusi osvajaju naftno tržište BiH

Ruske naftne kompanije postaju ključni igrač na maloprodajnom naftnom tržištu BiH preuzimajući preko svojih lokalnih firmi sve veći broj benzinskih pumpi, zaključno sa zadnjom akvizicijom 28 stanica OMV-a, ukazuju energetski analitičari.

Stručnjaci na naftnom tržištu navode da ruske državne naftne kompanije postepeno sa bh. tržišta istiskuju donedavno dominantne regionalne snabdjevače i distributere iz Hrvatske, Mađarske, Austrije i Slovenije.

Nakon snažnog ulaska ruskog "Zarubežnjefta" 2007. godine, kroz privatizaciju Rafinerije nafte Brod, Rafinerije ulja Modriča i 78 pumpi banjalučkog "Petrola", i čvrstog pozicioniranja njihovog korporativnog brenda "Nestro", bh. tržište je od lani meta drugog ruskog giganta - "Gazpromnjefta".

Upravo je ta kompanija, preko srbijanskog NIS-a i svoje laktaške filijale "NIS Petrol", prvo sredinom 2011. kupila dvije pumpe banjalučkog biznismena Slavka Roguljića u Trnu, blizu Banjaluke, a zatim u julu ove godine i šest pumpi "Oktan prometa" na istoku RS. Zadnja, prošlosedmična akvizija bilo je 28 stanica austrijskog OMV-a, većinom na području FBiH.

Dušan Bogdanović, stručnjak za naftno tržište, kaže da je ulazak "Gazpromnjefta" očekivan s obzirom na njihova ogromna ulaganja u modernizaciju Rafinerije nafte Pančevo, koja podiže kapacitete za proizvodnju kvalitetnih benzina.

"Srbija je nedovoljno veliko tržište za taj kapacitet, pa se zato šire i na tržište BiH, ali i Mađarske, Rumunije i Bugarske. Meta im je i tržište Hrvatske, gdje još pregovaraju o kupovini 63 pumpe OMV-a", istakao je Bogdanović.

Ruse u BiH, kako kaže, sada prije svega zanima "neosvojeno" tržište FBiH, ocjenjujući da je "Gazpromnjeft" za daleko kraće vrijeme, preuzimanjem atraktivne mreže OMV-a, napravio bolji posao nego "Nestro" grupacija sa ranijom kupovinom 10 pumpi "Zovka".

U FBiH i dalje najveći tržišni udio ima hrvatsko-mađarski konzorcijum INA/MOL kroz učešće u vlasništvu sarajevskog "Energopetrola".

Iako "Zarubežnjeft" i "Gazpromnjeft" u Banjaluci već imaju zajedničku firmu za istraživanje ležišta nafte i gasa u RS - "Jadran naftagas", Bogdanović vjeruje da će jedna drugoj biti žestoka konkurencija na maloprodajnom tržištu BiH. Približavanje njihovih strategija očekuje tek u dugoročnoj perspektivi uz krajnju mogućnost spajanja u jednu moćnu korporaciju.

"'Gazpromnjeft' će sigurno pojačati konkurenciju na našem tržištu u svakom pogledu i na neki način natjerati postojeće distributere da se transformišu i izađu ih svojih "šablona". U svakom slučaju, ruske kompanije će, duboko sam uvjeren, samo povećavati svoje učešće na bh. tržištu na uštrb zemalja koje su ranije dominirale", procjenjuje Bogdanović.