Vanjskotrgovinska razmjena BiH i dalje nepovoljna
Rezultati vanjskotrgovinske razmjene BiH u višegodišnjem periodu nisu povoljni - deficit je izuzetno visok, pokrivenost uvoza izvozom se sporo povećava da bi dala impuls razvoju ukupne ekonomije, a struktura izvoza i uvoza su još nepovoljnije od samih cifara - izjavio je danas u Sarajevu projekt-menadžer u Vanjskotrgovinskoj komori BiH Igor Gavran.
Govoreći o osnovnim karakteristikama vanjskotrgovinske razmjene u osam mjeseci ove godine, Gavran je kazao da je deficit ostvaren u augustu značajno veći od onoga u julu i više prethodnih mjeseci. Mjesečna pokrivenost uvoza izvozom je, po njegovim riječima, minimalna u odnosu na cijeli 12-mjesečni period i nešto što opravdano ukazuje na vrlo loša kretanja u ekonomiji.
"Što se tiče naših vodećih izvoznih tržišta, najveća promjena ogleda se u smanjenju našeg izvoza u Srbiju, a što se tiče ostalih, struktura je ostala približna kao u istom periodu prethodne godine uz određena poboljšanja kao što je npr. na tržištu Turske", kazao je Gavran na pres-konferenciji.
Kad je riječ o uvozu, istakao je da je uočljivo povećanje uvoza iz Njemačke, dok je povećanje uvoza iz ostalih zemalja uglavnom nastavak trenda iz ranijeg perioda.
Gavran je dodao da je u najvećem broju sektora izvoz smanjen ili je u fazi stagnacije što sveukupno dovodi do smanjenja izvoza za 4,27 posto, dok je simbolično smanjenje uvoza (0,31 posto) nedovoljno da to anulira.
Među vodećim izvoznim proizvodima su uglavnom iste grupe proizvoda.
"Električna energija se ponovo pojavila na listi vodećih nakon višemjesečnog zaostajanja, ali taj iznos je znatno manji nego što je bio u istom periodu prošle godine", prokomentirao je Gavran.
Govoreći o uvoznim proizvodima, on je kazao da je prva kategorija sirova nafta što je u svakom slučaju pozitivno jer se ona prerađuje u BiH i sve većim dijelom izvozi. Međutim, učešće naftnih derivata je još preveliko i oni su direktni generator deficita.
Kada je riječ o tržištima i najvećim promjenama, Gavran je izdvojio da je nastavljen pad izvoza u Srbiju, tako da je već dostigao 165 miliona KM i smanjen je za trećinu. Zabrinjavajući je i pad izvoza na tržište Slovenije što se može povezati s nepovoljnim ekonomskim kretanjima u toj zemlji.
Gavran je još ukazao na smanjeni uvoz kamenog uglja (za Koksaru u Lukavcu) i posljedično smanjenje izvoza koksa u Srbiju (za Željezaru Smederevo koja je bila najveći kupac).