Srebrenka Golić, ministrica za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS - Legalizacija će biti jeftinija

U Nacrt novog zakona o uređenju prostora i građenju dodate su odredbe koje će na jedinstvenim principima urediti legalizaciju bespravno izgrađenih objekata jer dosadašnja rješenja sa odlukama jedinica lokalne samouprave nisu dala ni približno očekivane rezultate, rekla je Srebrenka Golić, ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS.

Ona je istakla da je predviđena posebna glava zakona koja obrađuje legalizaciju, uz znatno umanjenje troškova i do 80 odsto za pojedine kategorije investitora i objekata. Prema njenim riječima, programom rada Ministarstva za ovu godinu planirane su izmjene i dopune ovog zakona, ali se prilikom izrade radnog teksta pokazalo da je neophodno da se umjesto toga pristupi izradi nacrta potpuno novog zakona.

Koji su razlozi za izradu novog zakona o uređenju prostora i građenju, a ne samo planiranih izmjena i dopuna?

- Pored konstatovanih brojnih nedostataka u tekstu zakona koji je sada na snazi, uočeno je da on ne sadrži sve oblasti koje su morale biti obrađene, što ga čini nekompletnim i teškim za primjenu. Pored toga, primjena zakona koji bi u većem obimu bio izmijenjen i dopunjen bila bi jako komplikovana. Nacrt sadrži 195 članova, u odnosu na 128 koliko ima važeći, tako da su dodata tri potpuno nova poglavlja koja se odnose na građevinsko zemljište, legalizaciju i energetsku efikasnost zgrada.

Koje su to novine koje će biti unijete u novi zakon?

- Pored brojnih korekcija, mogu istaći smanjenje broja i vrsta dokumenata prostornog uređenja, čime se smanjuje broj planova koje jedinice lokalne samouprave moraju donositi. Tu je i unapređenje postupka planiranja i prilagođavanje savremenim sredstvima rada i digitalizacija, zatim pojednostavljenje postupaka i broja koraka, te skraćivanje rokova kod izdavanja dozvola, što će se naročito odnositi na individualne stambene i stambeno-poslovne objekte, čija je bruto građevinska površina manja od 400 m2. Predviđeno je i smanjenje troškova i naknada za dozvole jer za oko 70 odsto navedenih objekata investitori neće imati ranije troškove pribavljanja lokacijskih uslova, dok će dodavanjem odredbi koje se odnose na definisanje i obračun naknada za građevinsko zemljište ova oblast biti uređena kao u državama okruženja. Ovo nije bilo samo prosto prepisivanje odredbi iz jednog zakona u drugi već detaljno preformulisanje i unapređenje, u pogledu otklanjanja ranijih loših i konfuznih odredaba.

Šta će novim zakonom biti posebno unapređeno?

- Sada se jasno razdvaja renta i troškovi uređenja i opremanja zemljišta po zonama, a obračun troškova će se vršiti na osnovu stvarnih radova za planiranu izgradnju komunalne infrastrukture u obuhvatu regulacionog plana u kojem se objekat nalazi. Takođe, predviđeno je da investitor sada plaća naknadu za pretvaranje poljoprivrednog u građevinsko zemljište i samo razliku između obračunate rente i te naknade za pretvaranje, za razliku od sadašnjeg obračuna gdje mora platiti obje naknade u punom iznosu. Isto tako važno je istaći i uvođenje obaveze da se rad nadležnih organa uprave učini transparentnim, te da se svi dokumenti učine dostupni javnosti njihovim postavljanjem na internet stranicu nadležnog organa, uz usaglašavanje cjelokupnog teksta zakona sa odgovarajućim evropskim direktivama.

Kako će biti uređena oblast legalizacije bespravno izgrađenih objekata?

- Dodate su odredbe koje će na jedinstvenim principima urediti legalizaciju, pošto dosadašnja rješenja sa odlukama jedinica lokalne samouprave nisu dala ni približno očekivane rezultate. Nacrtom ovog zakona predviđena je posebna glava zakona koja na jedinstvenim principima obrađuje legalizaciju, uz znatno umanjenje troškova legalizacije i do 80 odsto za pojedine kategorije investitora i objekata, prema kriterijumima datim u Nacrtu zakona. Treba istaći da su za najveći broj izgrađenih objekata procedure legalizacije znatno pojednostavljene, tako da se u jednom postupku i jednim rješenjem može dobiti i građevinska i upotrebna dozvola, bez prethodno pribavljenih lokacijskih uslova. Nivo potrebne dokumentacije je sveden na minimum, s tim da je odgovornost za bezbjednost objekta tada prenesena na investitora.

U sektoru ekologije donesen je Zakon o Fondu i finansiranju zaštite životne sredine. Koje su prednosti i suština tog zakona?

- Donošenje zakona predstavlja najbolje rješenje za efikasniju zaštitu životne sredine i ostvaruje se primjena ustanovljenih načela zaštite, i to načela "zagađivač plaća". Na osnovu njega zagađivač plaća naknadu kada svojim aktivnostima može ili prouzrokuje opterećenje životne sredine. To bi trebalo dovesti do podsticanja smanjenja zagađenja, te ulaganja u životnu sredinu, a kroz obezbjeđenje izvora finansiranja Fonda. Cilj je da se kroz Fond obezbijedi ostvarenje ciljeva i načela zaštite. Treba reći i da stanje životne sredine u RS, kao rezultat prirodnih procesa i privrednog razvoja, nije zadovoljavajuće.

Koliki prilivi se očekuju u Fondu i koja je namjena sredstava?

- Ministarstvo u saradnji sa Fondom za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost radi na identifikaciji obveznika plaćanja naknada i uspostavljanju baze podataka, na osnovu koje će biti moguća procjena o očekivanim prilivima sredstava prikupljenih po principu "zagađivač plaća".

Sredstva su predviđena za zaštitu životne sredine, i to naročito za zaštitu, očuvanje i poboljšanje kvaliteta vazduha, vode, zemljišta i šuma, saniranje deponija otpada, podsticanje smanjenja nastanka otpada, njegove ponovne upotrebe i reciklaže, zatim podsticanje čistijeg transporta i drugi.

Kako gledate na trenutno loše stanje u građevinskom sektoru RS?

- Svjedoci smo da je stanje u privredi dosta teško, tako da i građevinarstvo ne može biti zaobiđeno. Ono direktno snosi posljedice ekonomske krize koja dostiže svoju kulminaciju na našim područjima. Tako je kriza, praćena nedostatkom obrtnih sredstava, zastarjelom opremom i proizvodnjom, visokom zaduženošću, restrikcijom investicija, te neefikasnošću menadžmenta, dovela mnoga građevinska preduzeća u nezavidnu situaciju. Na sreću, ima preduzeća koja su se prilagodila tržišnim uslovima poslovanja. Međutim, nedostatak investicija, naročito izgradnja većih kapitalnih građevinskih objekata, još više otežava uslove poslovanja. Zato smatram da će se stanje znatno popraviti početkom radova na nekim od velikih objekata, kao što je TE Stanari, izgradnja Bloka III na TE Ugljevik, dionica autoputa Banjaluka - Doboj, izgradnja hidroelektrana Dabar i ostalih objekata na projektu "Gornji horizonti" i drugi.

Koliki je, u svemu tome, značaj preuzimanja Urbanističkog zavoda RS od strane Vlade i šta očekujete od te ustanove?

- Završene su sve pravne formalnosti vezane za registraciju, a trenutno su u toku aktivnosti u vezi sa kadrovskim popunjavanjem i zapošljavanjem potrebnih stručnjaka, kako bi dobio potrebne licence radi obavljanja djelatnosti i nastupanja na tržištu. Postojanje Zavoda za RS je od velikog značaja s aspekta organizovanja poslova prostornog planiranja i jedinstvenih evidencija. Zato očekujemo da se Zavod vrlo brzo vrati na lidersku poziciju u oblasti prostornog planiranja ne samo u RS, već i šire.

Šta je sa Prostornim planom RS?

- Narodna skupština RS donijela je Odluku o izradi izmjena i dopuna Prostornog plana RS do 2015. godine. Međutim, utvrđena je potreba izmjene planskih rješenja za određene prostorne cjeline, kao i potreba utvrđivanja uslova za realizaciju dodatnih sadržaja koji nisu definisani. Na inicijativu Savjeta Plana od NS RS je zatraženo da donese odluku da se važenje Plana produži do 2025. godine. Trenutno su u toku završne aktivnosti u vezi sa definisanjem obima i sadržaja izmjena i dopuna.

"Medicinska elektronika"

Situacija u vezi sa zemljištem "Medicinske elektronike" izaziva dosta nezadovoljstva među građanima. Kako Vi gledate na to?

- Ovo ministarstvo se u okviru svojih zakonskih nadležnosti našlo u situaciji da za izgradnju tog objekta odlučuje o zahtjevu investitora za izdavanje građevinske dozvole u svojstvu prvostepenog organa. Pošto su bili ispunjeni svi uslovi propisani zakonom doneseno je djelimično rješenje kojim je odobrena izgradnja dijela tog stambeno-poslovnog kompleksa. Zakon predviđa mogućnost da se kod izgradnje velikih objekata ili kompleksa objekata građevinska dozvola izdaje u fazama za funkcionalne cjeline, kako je to urađeno i u ovom slučaju. Zadnjih 30 godina to zemljište je bilo predviđeno za izgradnju stambeno-poslovnih objekata, a sama činjenica da ga je grad održavao kao zelenu površinu ne može značiti da je to onda odmah park. Šta je grad trebalo da uradi: da pusti da u centru grada raste korov? Šta je sa sličnim lokacijama u centru grada kad se sutra pojave investitori? Hoćemo li i tada imati slične situacije i kakvu to onda poruku njima šaljemo? Sad imamo situaciju da "ulica" pokušava osporiti validnost važećih dokumenata donesenih na zakonit način i da vrši pritiske na nadležne, koji rade u skladu sa propisima.