Otkaz američkoj valuti: Kina pokrenula pobunu protiv dolara

Težnja zemalja BRIKS-a da smanje korištenje dolara opravdana je i ne nosi velike rizike, smatraju eksperti, dok Brazil, Rusija, Indija, Kina i Južna Amerika namjeravaju ne samo da smanje udio američke valute prilikom obračunavanja, već i da pređu na međusobno kreditiranje u nacionalnoj valuti.

Sporazum između članova ove grupe mogao bi biti potpisan već na narednom samitu u New Delhiju 29. marta. Eksperti ističu da postepeno odustajanje od dolara može postati važna etapa sa tačke gledišta razvoja BRIKS-a.

Inicijator svojevrsnog "otkaza" američkoj valuti jeste Kina. Upravo Peking danas posjeduje najveće dolarske rezerve i zakonomjerno teži da smanji potencijalne rizike vezane za stanje američke ekonomije.

Državni dug SAD već je premašio 15 triliona dolara, sama valuta posljednjih godina je emitovana praktično bez kontrole. U tim uslovima inicijativa Pekinga jasna je i dosljedna - smatra ekonomista Alexander Osin.

"Kina u suštini izjavljuje da je aktualna ekonomija neefikasna i da provocira rizike. Kina ima tri triliona dolara rezervi. Ona ne želi da ih izgubi a da nema `pojas za spasavanje`. Kina stvara mehanizam, sistem saradnje, između ostalog i sa alternativnim uvoznicima njene proizvodnje i sa zemljama koje joj pružaju sirovine. Radi se i u političkoj i ekonomskoj sferi na jačanju strukture ekonomski višepolarnog svijeta. To je normalna situacija", objašnjava Osin.

Prije godinu dana na samitu u Kini potpisan je okvirni dogovor između država grupe BRIKS-a. Njime je deklarisan prelazak na međusobna obračunavanja i kredite u nacionalnim valutama. Centralna banka Kine čak je izjavila da izdvaja specijalni fond od deset milijardi juana, a pristala je da fond finansira i Centralna banka Rusije.

Dokument koji će možda biti potpisan u New Delhiju do kraja marta faktički pokreće ovaj proces, ističu eksperti. Pitanje je samo koliko je proces rizičan.

Ocjene se razlikuju. Posljedice ovog koraka najteže je predvidjeti u Rusiji, smatra rukovodilac Instituta za nacionalnu strategiju Nikita Krichevsky.

"Postoji potreba zemalja za jačanjem trgovinskih i ekonomskih veza između sebe. Međutim, uporedo s tim, glavni dio sirovinskih tržišta trguje u dolarima. Svi pokušaji da se izbjegne dolar kao univerzalno sredstvo obračunavanja za pojedinu sirovinsku robu završeni su neuspjehom", navodi Krichevsky.

Prema njegovim riječima, Rusija isporučuje u zemlje BRIKS-a ne samo sirovine, već i robu, te stoga ne treba isključiti mogućnost da Moskva pređe na obračunavanje sa partnerima u nacionalnoj valuti prilikom obračunavanja za drugu robu. S druge strane, postavlja se pitanje šta dalje činiti sa tim valutama.

Valute zemalja BRIKS-a za sada nisu konvertibilne. Juan je, štaviše, vezan za dolar. Ipak, i Moskva i Peking smatraju da pitanje konvertiranja može biti riješeno u naredno vrijeme. Same zemlje aktivno rade na popularizaciji i juana i rublje. Peking trguje sa susjedima iz jugoistočne Azije i kreditira ih.

Udio operacija u ruskim rubljama na prostoru Zajednice nezavisnih država već je premašio 50 odsto.

Ekonomista Roman Andreyev kaže za Glas Rusije da smanjenje obima korišćenja dolara od strane zemanja BRIKS-a predstavlja prilično logičan korak, te da se radi o odluci koja će stabilizovati i svjetsku i domaću ekonomiju.