Otpad u rijekama kao vrijedna sirovina - Šta kažu lideri industrije o izazovima i prilikama održivog poslovanja

Zamislite naše rijeke potpuno čiste, bez plastičnih boca, kesa i drugog otpada koji pluta po njima. A sada zamislite da se taj otpad, umjesto da zagađuje prirodu, koristi kao vrijedna sirovina u proizvodnji cementa. Zvuči kao naučna fantastika, zar ne? Ali, u stvarnosti, ovo je i te kako moguće!

- Sve ono što danas pluta u rijeci Bosni, umjesto da bude nepoželjni otpad, moglo bi postati koristan resurs za našu industriju. Na temperaturama od 2.000 stepeni u našim gorionicima, taj otpad bi mogao zamijeniti ugalj. Na ovaj način, mogli bismo očistiti sve rijeke u Bosni i Hercegovini za samo godinu ili dvije, pod uslovom da imamo efikasne i provodive zakonske okvire koji bi to omogućili. Kružna ekonomija nije samo način da očistimo naše rijeke, već i da značajno smanjimo emisiju CO2 - istakao je Branimir Muidža, generalni direktor Heidelberg Materials Cement BiH i generalni direktor Heidelberg Materialsa za BiH i Hrvatsku, na nedavno održanom panelu "ESG – novo poglavlje u razvoju biznisa" u Sarajevu.

Ovaj optimistični scenario ne samo da bi preobrazio naše rijeke, već bi značajno doprinio i ekološkoj transformaciji industrije, pokazavši kako održivi razvoj i biznis mogu ići ruku pod ruku.

Na pomenutom panelu okupljeni lideri iz različitih industrija raspravljali su o implementaciji ESG (ekoloških, društvenih i upravljačkih) standarda u poslovanju. ESG principi postaju sve važniji, ne samo kao regulatorni zahtjevi od strane finansijskih institucija, već i kao ključni faktor za potrošače koji očekuju odgovorno poslovanje od kompanija. Panelisti su podijelili svoja iskustva, izazove i inovativna rješenja koja primjenjuju kako bi uskladili svoje poslovanje sa održivim razvojem.

Muidža je takođe govorio i o tome kako njegova kompanija postavlja nove standarde u industriji cementa kroz primjenu ekološki prihvatljivih materijala.

- Prikazali smo promotivni film mjesec dana prije otvaranja mosta Hercegovina, gdje smo isporučili 20.000 kubika ekobild cementa koji ima 30% manje ugljen dioksida u odnosu na tradicionalni cement. To je samo jedan od naših proizvoda koji planiramo koristiti u budućnosti - istakao je Muidža, dodajući da je cilj kompanije smanjiti ugljenični otisak za 30% do 2030. godine, s ambicijom da se postigne čak i 50%.

Muidža je, takođe, najavio važan korak na globalnom nivou.

- Za šest sedmica putujem u Norvešku, gdje ćemo otvoriti prvu tvornicu cementa sa nula CO2 emisijom. Naša kompanija je globalni lider u toj oblasti i želimo ostaviti pozitivan utisak i u BiH. Za to je ključno da promijenimo i način na koji koristimo resurse, poput otpada iz rijeka, koji bismo mogli pretvoriti u gorivo.

Snježana Köpruner, generalna direktorica GS-Tvornice mašina Travnik, naglasila je kako je njihova kompanija u početku bila vođena ciljem smanjenja troškova, ali su ubrzo ESG principi postali centralni za strategiju poslovanja.

- Kada smo stigli u BiH prije 20 godina, zatekli smo radnike koji su se grijali oko bačvi jer nije bilo grijanja. Na početku nismo razmišljali o ESG-u, već o troškovima i konkurentnosti. No, kako su cijene energije rasle, vidjeli smo da gubimo konkurentsku prednost i krenuli u uvođenje solarnih elektrana - rekla je Köpruner.

Ona je istakla da kompanija planira postati 100% energetski nezavisna u novoj tvornici u Rami do 2026. godine. Međutim, kao izazov je navela trenutne zakonske regulative u BiH koje im ne dozvoljavaju da pohranjuju višak energije u mrežu.

- Trenutno moramo isključivati naše solarne elektrane kako ne bismo plaćali kazne.

Nenad Šehovac, direktor Sektora transporta i logistike u kompaniji Euro-Express iz Banjaluke, osvrnuo se na teškoće s kojima se suočavaju u pokušaju uvođenja električnih vozila u vozni park.

- Naša je namjera bila da u ovaj period uvedemo što više električnih vozila, ali tehničke mogućnosti i nedostatak subvencija od strane države značajno usporavaju taj proces. Električna vozila su trenutno dvostruko skuplja od tradicionalnih, ali mi ćemo i dalje raditi na tom cilju - rekao je Šehovac.

Kao primjer inovacije, naveo je uvođenje paketomata, automatizovanih sistema za preuzimanje pošiljki, te kurira-pješaka i kurira na biciklu, što značajno smanjuje emisiju štetnih gasova u urbanim sredinama.

Armin Mulović, brend menadžer firme Porsche BH, podijelio je iskustva kompanije u unapređenju poslovanja prema ESG principima.

- Na krovu našeg novog centra instalirali smo solarne panele, a energiju koju dobijamo koristimo za punjenje električnih vozila. Naša misija je postati energetski samoodrživi - rekao je Mulović.

Takođe je naveo primjer inovativnog pristupa recikliranju vode.

- Naša autopraonica koristi 98% otpadne vode za ponovno pranje vozila. Time ne samo da štedimo resurse, već doprinosimo i očuvanju okoliša.

Nebojša Marić, direktor Marić & Co, upozorio je na izazove koje domaće kompanije mogu očekivati u vezi s poštovanjem ESG regulativa Evropske unije.

- Privrednici koji izvoze u EU moraće poštovati lokalne ESG propise, a to je izazov s obzirom na trenutne okolnosti u BiH. Međutim, to predstavlja i priliku – ko rano uđe u te procese, brže će se integrisati i imati pristup finansijskim programima i fondovima EU - naglasio je Marić.

Ismar Ćeremida, šef Sektora za pametni rast UNDP BiH, istakao je kako je UNDP posvećen podršci kompanijama i vlastima u usvajanju održivih praksi.

- Stvaranje povoljnijeg poslovnog okruženja za primjenu ESG principa ne dešava se preko noći, ali uz pravu podršku, kompanije mogu postati predvodnici održivog razvoja - rekao je Ćeremida.

Vilma Tunjić Juzbašić, direktorica održivosti Mozaik ESG Solutions, podijelila je primjere iz prakse u civilnom sektoru.

- Ponosni smo na naš rad na ukidanju PDV-a na doniranu hranu, čime smo omogućili proizvođačima da hranu, koja bi inače bila uništena, doniraju. Takođe, Mozaik aktivno radi na osposobljavanju žena za tržište rada kroz projekte koji im omogućavaju financijsku nezavisnost - istakla je Vilma.

Ona je dodala da je ključna komponenta ESG procesa promjena svijesti potrošača.

- Svi moramo preuzeti odgovornost za svoje postupke i razumjeti kako naša potrošnja utiče na okolinu - naglasila je.

Snježana Köpruner, generalna direktorica GS-Tvornice mašina Travnik, istakla je važnost počinjanja promjena unutar samih domaćinstava.

- Da bismo mogli nešto reći o društvu, moramo krenuti od porodice, koja je osnovna ćelija društva. Koliko hrane bacimo? Koliko puta grijanje radi dok su prozori otvoreni?

Köpruner je naglasila da se promjena svijesti mora prvo desiti kod pojedinaca i da su mediji ključni u tom procesu, ali da često fokusiraju pažnju na nebitne teme.

- Mediji mijenjaju fokus problema. Umjesto da govorimo o napretku, stalno se vraćamo u prošlost. Potrebna nam je edukacija i veća svijest kako bismo ostali konkurentni na tržištu - dodala je Kopruner govoreći o nužnosti promjene percepcije i pristupa u društvu.

Tunjić Juzbašić istakla je da je Tech 4 Impact fond napravljen kako bi podržao inovativne tehnološke projekte.

- Naša država nema uređen kapital fond, ali smo zajedno sa Švicarskom razvojnom agencijom obezbijedili 4 mil KM za naredne tri godine kako bismo finansirali brzorastuće tech investicije.

Prema njenim riječima, 64% milenijalaca i generacije X spremno je platiti više za proizvode izrađene održivim pristupom, što pokazuje da potrošači sve više vrednuju održive prakse.

Ismar Ćeremida, predstavnik UNDP-a BiH, predstavio je alat koji je razvijen za procjenu cirkularnosti poslovanja malih i srednjih preduzeća.

- Održivi poslovni modeli su ključ za kompanije koje žele da usklade svoje poslovanje sa aktuelnim održivim smjernicama. Naš alat pomaže preduzećima da procijene svoju cirkularnost i da razviju strategije kako bi ostvarili dodatni prihod kroz uvođenje novih usluga i proizvoda - rekao je Hadžić, dodajući da je alat dostupan besplatno na veb stranici zelenatranzicija.ba.

Muidža je ukazao na to da će zbog novih EU regulativa koje se odnose na emisije CO2, kompanije morati značajno smanjiti svoj otisak ili će se suočiti sa visokim troškovima.

- Do 2026. godine, kompanije će morati plaćati visoke naknade ukoliko ne smanje emisije, što će povećati troškove proizvodnje, a samim tim i cijene proizvoda.

BiH često kasni s implementacijom zakona, što može biti veliki problem u prilagođavanju ESG regulativama, istakao je Marić, direktor kompanije Marić & Co.

- Odgovornost sada ne leži samo na kompaniji, već na cijelom lancu snabdijevanja, što znači da i dobavljači i kupci moraju poštovati iste principe - rekao je Marić, naglašavajući potrebu za hitnim promjenama u zakonodavstvu.

Armin Mulović, brend menadžer firme Porsche BH je, s druge strane, ukazao na tehnološke inovacije koje BiH mora prihvatiti kako bi bila konkurentna u budućnosti.

- Gradimo autoput Koridor 5C, fantastičan autoput, podigemo most koji je prelijep i najviši i regiji, pri tome ulažete milione evra u ceste, napravite složen tunel sa perfektnim oznakama sa aspekta sigurnosti, a niko ne razmišlja o električnim automobilima i postavljanjem bar jedanog punjača koji košta 90.000 KM. To je apsurd. Moramo gledati unaprijed jer omladina više neće birati automobile na osnovu brenda, već prema načinu na koji će ih prevesti od tačke A do tačke B, na koji će način rezervisati to vozilo koje će da bude električno - rekao je Mulović.

Nenad Šehovac, direktor Sektora transporta i logistike u kompaniji Euro-Express, istakao je napor ove firme da uvede održive prakse.

- Uvodimo kurire na biciklima i pješake, smanjujemo otpadni materijal kroz reciklažu kartona i značajno smo smanjili upotrebu papirnih komunikacija. Važno je prilagoditi se tržištu i raditi na edukaciji zaposlenih - rekao je Šehovac.

Panelisti su se složili da je održivi razvoj neophodan za konkurentnost na globalnom tržištu. Energetska efikasnost, cirkularna ekonomija, ulaganje u obnovljive izvore energije i prilagođavanje zakonodavnim okvirima predstavljaju izazove, ali i ogromne mogućnosti za kompanije koje se odluče na put ka održivom poslovanju.