Koliko će pad BDP-a Njemačke uticati na BiH?

BDP Njemačke u drugom kvartalu ove godine pao je za 0,1 odsto, a zavisno od strukture vrlo vjerovatno da će to imati posljedice i po BiH, u kojoj izvoz već pada, isto kao i industrijska proizvodnja, a po nekim informacijama i zaposlenost.

Kada je riječ o Njemačkoj, ukupan nivo razmjene sa BiH je u padu. U prvih šest mjeseci ove godine iznosio je 2,562 milijarde KM, dok je u istom periodu prošle godine iznosio 2,621 milijardu KM. U ukupnoj razmjeni - ona sa Njemačkom na nivou je oko 11 odsto.

Što se tiče ukupnog izvoza iz Bosne i Hercegovine, u prvih šest mjeseci on je iznosio 8,2 milijarde KM i za čak 8,18 odsto manji je nego u istom periodu prošle godine.

Od zemalja Evropske unije najveći pad izvoza iz BiH je zabilježen na tržištima Austrije, Italije, Slovenije i Njemačke, a sve analize koje su do sada rađene ukazuju na to da je ključni razlog za toliki pad izvoza smanjena privredna aktivnost u Evropskoj uniji.

Ipak, za razliku od Njemačke koja je zabilježila pad, ukupno posmatrano Evropa je povećala svoju ekonomsku aktivnost za 0,6 odsto.

- Njemačka kao velika ekonomija loše utiče na Evropu i sve je veći problem - rekao je ekonomista Saša Stevanović, dodajući da je uzrok tome opsesija ustavnim fiskalnim pravilima da budžet bude sa niskim deficitom, ali i loše vođene ekonomske politike.

Što se tiče pada BDP-a Njemačke i uticaja na Bosnu i Hercegovinu, Igor Gavran, ekonomski analitičar, kaže da sve zavisi od struktore pada, odnosno u kojim sektorima je bio najveći pad i koliko oni utiču na tražnju bh. proizvoda, a samim tim i izvoz.

- Sigurno je da neće uticati pozitivno i to odgađa nade u održivi oporavak njemačke privrede. Već su odavno prisutni negativni efekti slabljenja njemačke privrede na bh. izvoz, tako da svaki dalji pad neke sektore pogoršava - rekao je Gavran za Nezavisne.

Uz pad izvoza, u Bosni i Hercegovini značajno opada i industrijska proizvodnja, koja je prema podacima Agencije za statistiku BiH u periodu januar - jun ove godine u odnosu na isti period prošle godine pala za 4,4 odsto.

Ekonomisti u BiH, uzimajući u obzir pad izvoza, industrijske proizvodnje, ali i zaposlenosti, kažu da domaće vlasti treba da jačaju privredu kroz tehnološki razvoj kako bi postali konkurentniji, ali i ističu da sami privrednici treba da pokušaju da nađu druga tržišta.

Gavran ističe da ukoliko postanemo konkurentniji, njemačka tražnja ipak može da "izabere" bh. proizvode kao bolje od drugih, a paralelno s tim treba tražiti priliku i povećavati izvoz na neka druga tržišta.

- Dijelom tome mogu doprinijeti vlasti mjerama podrške privredi, ali puno moraju učiniti i sami privrednici kojima, recimo, niko ne brani da pokušaju pronaći kupce izvan EU umjesto da čekaju na oporavak svojih standardnih kupaca - naglasio je Gavran.

Osim toga, Stevanović kaže da se treba fokusirati i na razvoj rudarstva i eksploataciju prirodnih bogatstava radi formiranja dodatnog javnog i privatnog kapitala, ali i agresivnije preuzeti dug jer, kako naglašava, "jedna marka duga je tri do četiri marke ekonomije". Takođe, naglašava i da treba smanjiti birokratizaciju domaće privrede, ali i reklamirati činjenicu da se na ovim prostorima za sedam godina isplaćuje investicija.

- Efikasnije korištenje resursa koje imamo su dugoročni poželjni pravci postavljanja domaće ekonomije. Na kratak rok, sve ovo što je rađeno i prethodne četiri godine, stimulacija privatne potrošnje, preraspodjela novostvorene vrijednosti u korist jačanja društvene kohezije, razmišljanja na koji način povećati platu i penziju su pravilne mjere - rekao je Stevanović.