NavMenu

Sarajevski profesor razjasnio globalni IT krah, stručnjaci iz svijeta upozoravaju na zavisnost od šačice kompjuterskih sistema

Izvor: eKapija Nedjelja, 21.07.2024. 10:37
Komentari
Podeli
Ilustracija (Foto: Travel mania/shutterstock.com)Ilustracija

Kompanije širom svijeta suočile su se u petak sa padom Microsoftovog operativnog sistema Windows, kada su brojni serveri i kompjuteri širom svijeta prestali raditi. Ovo je na globalnom nivou prouzrokovalo zastoj u obavljanju svakodnevnih djelatnosti, ali i ekonomske posljedice čiji će se krajnji zbir znati kada se podvuče crta na CrowdStrike-ovo pogrešno ažuriranje vlastitog programa Falcon koji štiti od štetnih kompjuterskih pojava, prenosi Forbes BiH.

Problem se prvo pojavio u Australiji, gdje je uslijedio kolaps u radu banaka, telekom operatera, avio saobraćaja, medija, a potom se prelio i na Evropu i cijeli svijet, pogodivši mnoge ključne sisteme od željeznica, zdravstva, medijskih kuća i drugih.

Kompanija Microsoft je saopštila potom da je osnovni uzrok globalnog prekida rada IT mreža otklonjen, ali da problemi i dalje utiču na pojedne aplikacije i usluge Office 365, prenio je Reuters.

Greška, a ne sajber napad, ali posljedice katastrofalne

O tome šta se zapravo globalno desilo u IT sektoru tog jutra, je li moguće ovakve probleme uopće izbjeći, za Forbes BiH je razgovarao stručnjak iz ove oblasti, profesor na Elektrotehničkom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, Saša Mrdović.

- Ono što se vidjelo kao posljedica je da se veliki broj Windows računara nije mogao pokrenuti, pojavio se takozvani plavi ekran smrti, odnosno prilikom pokretanja računara on se zaustavio i nijedna od funkcija koje je taj računar pružao nije bila dostupna. Posljedice toga, sve usluge koje su ti računari širom svijeta pružali su bile nedostupne. Osnovni uzrok je bio jedan softver koji pojednostavljeno zovemo antivirus, softver koji štiti krajnje tačke, znači pojedine računare, od firme CrowdStrike koja je poznata firma, relativno nova na tržištu, ali se jako puno koristi, koja je radila redovno ažuriranje svog softvera. Ispostavilo se da je tokom tog ažuriranja jedna datoteka koja nije trebala biti takva, dostavljena. Ako se ta datoteka pojavi na računaru, onda taj računar ne može da se pokrene. Jasan je uzrok. Uzrok je greška, ne radi se ni o kakvom napadu, barem koliko se sada zna, ali posljedice zaista jesu katastrofalne - kaže Mrdović za Forbes BiH.

Zbog greške prilikom ažuriranja softvera najviše su, pojašnjava on, pogođene kompanije koje koriste Windows računare.

- Pošto je ovo softver koji je namijenjen prije svega kompanijama, posljedice najviše osjećaju kompanije koje koriste CrowdStrikeov softver falcon senzor. Gledano iz ugla BiH, obični kućni korisnici, sumnjam da iko koristi taj softver, pogotovo tu verziju. Međutim, korisnici su pogođeni posredno, samim time što koriste usluge kompanija koje koriste ovaj sofver, a veliki broj ih koristi. Kod svoje kuće nemate ništa posebno da preduzimate, čak je i CrowdStrike objavio šta korisnici treba da urade da bi otklonili problem, međutim, problem sa tim rješenjem je što on zahtijeva pojedinačno da se na svakom računaru uradi, a čak to nije rješenje, već privremena popravka. Imate ogroman broj računara i obilaziti svaki računar i na svakom ručno otklanjati problem je predug posao koji će dugo trajati - napominje Mrdović.

Koliko su kompanije u mogućnosti da se zaštite od ovakvih grešaka u budućnosti, Mrdović sa Forbes BiH kaže:

- Teško, jedna od stvari koju učim studente i što je osnova sigurnosti je povjerenje. Kada koristimo nešto, moramo imati povjerenje od davalaca usluga. U ovom slučaju desilo se da je ozbiljan davalac usluga zaštite napravio grešku. Takve se stvari ne mogu izbjeći. Sjećam se kada Facebook jednom nije radio zato što su njihovi inženjeri napravili grešku u konfiguraciji mreže.

Nema kontinuiteta poslovanja sa oslanjanjem na jednu platformu

Dakle, ovakve greške će se dešavati, mi ih ne možemo izbjeći. Ono što jasno ukazuje je to koliko mi zapravo sad zavisimo od tehnologije i koliko jedna relativno mala i jednostavna greška može izazvati veliki problem . kaže Mrdović i dodaje:

- Vrlo bitna stavka u zaštiti bilo čega je raznolikost. Ako se oslonimo samo na jednu platformu ili samo jedan softver, onda bilo koji problem sa tim proizvodom pogađa sve. Zato bi neka ozbiljna organizacija trebala imati donekle razuđenu svoju tehničku platformu u smislu operativnih sistema, antivirusnih softvera, aplikacija i ostalog, čime bi se omogućio kontinuitet poslavanja. Znači, jedino rješenje je imati više verzija, koje na neki način jeste skupo, ali za velike kompanije mislim da je ovo što se danas dešava najskuplje - zaključuje Mrdović.

A najskuplju cijenu u ovom trenutku plaćaju, prema izvještajima inostranih medija, Microsoft i CrowdStrike čije dionice su pale čak 14 procenata u ranoj fazi trgovanja.


Jedan neuspjeh do totalnog kolapsa

Analizirajući ovu situaciju za The Telegraph koji prenosi Jutarnji list, Metju Lin, finansijski kolumnista i autor knjiga o ekonomskim i finansijskim temama, koji svoje kolumne objavljuje i u The Wall Streetu Journal-u, The Spectatoru i drugim medijima, kaže da je ovaj slučaj pokazao da smo "možda jedan neuspjeh udaljeni od potpunog ekonomskog kolapsa"

– I što je najgore, uprkos svim pričama o "sekuronomiji" (koncept u kojem nacionalna bezbjednost ima prednost nad ekonomskom efikasnošću, za razliku od ranije kada je, prema zagovornicima ovog koncepta, bilo je obrnuto) politički lideri samo pogoršavaju stvari, upozorava Lin.

Stručnjaci za IT i bezbjednost će sada provesti nedjelje procjenjujući šta je pošlo po zlu i pokušavajući da shvate kako se njihovi sistemi mogu poboljšati kako bi spriječili da se nešto slično ponovi.

Ali ako pogledate širu sliku, navodi autor, mora da postoji neka šira tačka u ovom slučaju.

- Ovaj kolaps globalnog sistema otkriva da je čovečanstvo svaki dan jedan katastrofalan neuspjeh udaljen od totalnog ekonomskog kolapsa. Pravi problem je što više nemamo dovoljno prilagodljivosti i opcija za akciju da se nosimo sa kvarovima računarskog sistema. Mnogi ljudi više ne mogu da se vrate na plaćanje gotovinom ako čitači beskontaktnih kartica ne rade, iz jednostavnog razloga što ne nose novčanice i novčiće. Bankomati sa kojih mogu da podignu gotovinu ne rade ako računari ne rade, a prodavnice i stanice nemaju kase u koje bi skupljali naš novac. Kontrolori letenja ne mogu da pređu na iscrtavanje ruta na mapama jer su te vještine bukvalno atrofirale, a avionima ionako većinu vremena upravljaju kompjuteri. Fabrike nemaju rezervne dijelove jer su prešle na pravovremeno snabdijevanje i minimalne zalihe, a supermarketi nemaju skladišta sa zalihama za nedjelju-dvije jer su odavno shvatili da je isplativije da održavaju svoje poslovanje što je moguće odgovornijim na potražnju kupaca - navodi Lin.


Prema njegovim riječima, primjeri se nastavljaju i nastavljaju.

- Skoro svaka vrsta proizvoda i usluga postala je zavisna od softvera koji radi negdje u oblaku, a nimalo ne pomaže to što je sam "oblak" nevjerovatno koncentrisan u nekoliko ruku – samo tri kompanije drže dvije trećine tržišta za provajdere infrastrukture oblaka - Amazon ima 31, Microsoft 25 i Google 11 procenata tržišnog udjela. Kineski gigant Alibaba je na četvrtom mjestu, sa samo četiri odsto globalnog tržišta, ali kad bolje razmislimo, vjerovatno ni mi ne želimo da se u potpunosti oslanjamo na tu kompaniju - primjećuje Lin.

Ako sistem jednog od velike trojke propadne, to će uticati na sve.

Ranjiviji smo nego ikad

Vlade su te, tvrdi on, koje treba da riješe kritičnu zavisnost ljudi od šačice osjetljivih kompjuterskih sistema.

- Umjesto toga, oni pogoršavaju situaciju - posebno opsesija sa nultom emisijom gasova staklene bašte, što nas čini ranjivijim nego ikad. Električna vozila su prepuna softvera do te mjere da nije jasno da li bi uopšte radila da svi centralni sistemi u oblaku ne rade. Nasuprot tome, stari dizel kombi bi radio sve dok ima goriva u rezervoaru, tako da još ima posla da se zabrani prodaja novih dizel vozila 2035. godine - smatra Lin.

Isto tako, ističe autor, navodeći primer Velike Britanije, uskoro će se Britanci za grijanje i transport u potpunosti oslanjati na National Grid (britanska multinacionalna kompanija za snabdijevanje električnom energijom i gasom sa sjedištem u Londonu), kao i za snabdijevanje električnom energijom, ali je sve to opet podložno kompjuterskim greškama, za razliku od starinskog kotla na lož ulje koji bi nastavio da radi šta god da se dešavalo u svijetu.

Lin postavlja pitanje da li će vjetroturbine i solarne farme i dalje raditi ako dođe do kvara sistema u pozadini i navodi da čak ni nova serija digitalnih telefona neće raditi kada nestanu internet ili struja, za razliku od starih sistema bakarnih žica.

- Kada se sve sabere i uradi, jedno je jasno – potrebno je razraditi načine kako bi ekonomija i osnovno održavanje zdravlja, zakona i reda, kao i transportni sistemi bili otporniji na kvarove računarskog sistema. Umjesto toga, na desetine različitih načina, to ga čini sve manje otpornim - upozorava Lin.

Opet govoreći prije svega o Velikoj Britaniji, on navodi da umjesto trošenja ogromnih suma novca na zelene projekte i povezanu industrijsku strategiju skupih projekata, novac treba potrošiti na pripremu zemlje za masovni globalni kompjuterski kvar i obezbjeđivanje da su sistemi spremni kada se to dogodi, a nakon kolapsa u petak, potreba za tim je, prema njegovim riječima, jasnija nego ikad.


Komentari
Vaš komentar
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.

Zaboravili ste šifru? Kliknite OVDJE

Za besplatno probno korišćenje, kliknite OVDJE

Pratite na našem portalu vijesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izvještaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno, uz konsultacije sa našim ekspertima.