Prosječna bruto satnica u Luksemburgu 9 puta veća nego u BiH, a u Njemačkoj 7 puta

S platama koje nude poslodavci u BiH teško da se može preživjeti mjesec, hranu plaćamo koliko i stanovnici bogatih zapadnih zemalja. A njihove plate su i po nekoliko puta veće, piše Večernji list BiH.

Pixsell je izradio infografiku prosječnih zarada po satu u zemljama Evropske unije. Istina, na njoj nema BiH, ali su novinari Večernjeg lista za tekst koristili službene statističke podatke.

Naime, najniži troškovi rada po satu zabilježeni su u Bugarskoj (9,30 EUR), Rumuniji (11), Mađarskoj (12,80), Letoniji (13,50) i Hrvatskoj (14,40 EUR). Najviša je satnica u Luksemburgu (53,90 EUR), Danskoj (48,10) i Belgiji (47,10 EUR).

Poređenja radi, prosječna satnica u Sloveniji lani je bila 25,50 EUR, a u Austriji 40,90. U Sloveniji je, dakle, radnička satnica 77 posto viša nego u Hrvatskoj, a u Austriji gotovo tri puta viša, navodi se uz grafiku. Izvor za izradu infografike su podaci iz analize Eurostata koja je objavljena početkom ove godine.

Naime, prema podacima Eurostata za prošlu godinu, među najnižim satnicama su one u Rumuniji (11 EUR) i Mađarskoj (12,80), dok, s druge strane, u Danskoj dosežu 48,10 EUR, a Belgiji 47,10. Troškovi rada po satu u industriji iznosili su 32,20 EUR u EU i 38 EUR u evrozoni. U građevinarstvu su dosezali 28,50 EUR, odnosno 31,90 EUR. U uslugama troškovi rada po satu variraju između 31,80 u EU i 34,80 EUR u evrozoni. Dvije glavne komponente troškova rada su plate i nadnice, te troškovi koji nisu povezani sa platama, kao što su, na primjer, socijalni doprinosi poslodavaca.

Najrazvijenije i socijalno najosjetljivije zemlje povećale su iznos satnice. Luksemburg sa 50,90 EUR, koliko je iznosila prošle godine, na 53,90 EUR ove godine, Norveška je satnicu podigla za dva i pol evra i ona sada iznosi 54,50 EUR, dok je Island podigao satnicu s 49,70 EUR na 48,30. Satnica u Sloveniji kreće se između 20 i 30 EUR, Španiji 24,60 i Italiji 29,40 EUR. Cijena rada po satu u Francuskoj, Njemačkoj, Austriji i Irskoj kreće se između 40 i 43 EUR, u Portugalu, Grčkoj, Češkoj, Slovačkoj i Estoniji između 15 i 20 EUR, Litvaniji, Letoniji, Poljskoj, Mađarskoj, Hrvatskoj, Rumuniji, Bugarskoj i Malti od 9 do 15 EUR.

Prosječna mjesečna isplaćena neto plata po zaposlenom za februar 2024. godine u Federaciji BiH iznosila je 1.315 KM i nominalno je niža za 1,7 posto, a realno za 2,3 posto u odnosu na prethodni mjesec. Prosječna mjesečna isplaćena bruto plaća po zaposlenom za februar 2024. godine u Federaciji BiH iznosila je 2.045 KM i nominalno je niža za 1,8 posto, a realno je niža za 2,4 posto u odnosu na prethodni mjesec.

Dakle, ako radnik ima 176 radnih sati, prosječna bruto satnica je 11,60 KM ili 5,94 EUR. U odnosu na isti mjesec prethodne godine, prosječna mjesečna isplaćena bruto plaća po zaposlenom za februar 2024. godine nominalno je viša za 10,6 posto, a realno je viša za 9,4 posto. Ako minimalnu neto platu u FBiH od 619 KM podijelimo sa 176 radnih sati mjesečno, dobit ćemo iznos od 3,50 KM za radnika na minimalcu. U bruto iznosu minimalna stanica u FBiH je oko 5 KM ili 2,50 EUR.

Najniža plata za period od 1. januara do 31. decembra 2024. godine u Federaciji BiH u neto iznosu će iznositi 619 KM. Budući da zakoni o doprinosima nisu usvojeni, doprinosi na minimalnu platu od 619 KM iznose oko 440 KM. Dakle, bruto plata iznosi 948 KM, a poslodavac isplaćuje 1.054 sa svim doprinosima, plus topli obrok, plus 53 karta. Dakle, minimalna bruto plata 2023. godine iznosila je 911 KM, dok će ove godine iznositi 948 KM, što je povećanje od 37 KM ili 4,06%.

U bruto platu ulazi 31% i porez, a troškovi plata su i 10,05% na plate i 0,5% vodne naknade na neto, 0,5% nesreće na neto i 0,5% na bruto plate svih zaposlenih. Dakle, minimalna bruto satnica u FBiH iznosi 5,38 KM, dok je neto tek 3,50 KM ili 1,70 EUR. Uistinu žalostan iznos, posebno imajući u vidu satnice u drugim zemljama i cijene u BiH.

U RS minimalna plata je 900 KM s uključenim toplim obrokom i kartom, a u FBiH minimalna plata iznosi 619 KM bez uključenog toplog obroka i karte. U RS se oporezuje sve (plata, karta i topli obrok), u FBiH se ne oporezuju topli obrok i karta - oporezuje se samo plata. Napominjemo da je u javnom sektoru RS najniža plata 900 KM (u koju je uračunat i topli obrok), dok je u privatnom sektoru najniža plata 900 KM, plus naknada za topli obrok. Stiče se utisak da će radnik u RS od ove godine imati 51 posto višu minimalnu platu od radnika u FBiH, ali to u stvarnosti nije tako. Na djelu je različita metodologija, ali je iznos zarade jednak.

Da sumiramo, prosječna bruto satnica u FBiH iznosi nešto manje od 6 EUR, dakle devet puta manje nego u Luksemburgu, osam puta manje nego u Danskoj ili sedam puta manje nego u Njemačkoj. Veliki broj radnika iz BiH odlazi u Sloveniju, gdje je satnica četiri i po puta veća nego kod nas. Prosječna satnica u Hrvatskoj lani je 14,40 EUR, dakle dva i po puta veća nego u BiH.