Kako bi se najavljeno snižavanje kamatnih stopa ECB-a moglo odraziti na BiH - Evo šta kažu ekonomisti

Kako se podsjeća u njihovom tekstu, još početkom godine je Kristin Lagard, predsjednica ECB-a, najavila da bi sredinom godine mogle da se snize referentne kamatne stope koje su skočile nakon početka sukoba Rusije i Ukrajine i visoke inflacije koja je zadesila Evropu.

Izabel Šnabel, članica Izvršnog odbora Evropske centralne banke, nedavno je rekla da je posljednji korak u obaranju inflacije najteži pošto su nedavni podaci ukazali na usporavanje dezinflacije u evrozoni.

- S obzirom na veliku neizvjesnost u pogledu izgleda inflacije, treba sebi da damo dovoljno vremena da procijenimo kako se oporavak odvija i kako monetarna politika utiče na privredni rast i inflaciju - objasnila je Šnabelova.

Prema njenim riječima, dodatno smanjenje kamatnih stopa u julu ne djeluje opravdano jer ECB treba da slijedi oprezan pristup.

- Kretanje kamatnih stopa nakon ljeta krajnje je neizvjesno, tako da banka ne može da se unaprijed obaveže da će slijediti određenu politiku - kazala je ona.

Kako će eventualno snižavanje referentne kamatne stope od strane Evropske centralne banke uticati na BiH, odnosno da li možemo očekivati i smanjenje kamatnih stopa kod nas, novinari Nezavisnih novina su upitali domaće ekonomiste.

Siniša Pepić, doktor ekonomske diplomatije, rekao je za Nezavisne novine da odluka ECB-a da u junu eventualno snizi kamatne stope, nakon perioda drastičnih povećanja usljed visoke inflacije, mogla bi imati značajne implikacije za BiH.

- Iako je BiH specifična po tome što njene banke nisu podizale kamatne stope u istom obimu kao banke u Evropskoj uniji, promjene koje dolaze iz ECB-a ne mogu se zanemariti. Bosna i Hercegovina funkcioniše pod valutnim odborom, koji vezuje konvertibilnu marku za evro, što znači da su odluke ECB-a ključne za njenu monetarnu politiku. Kada ECB donosi odluke o kamatnim stopama, to se reflektuje i na finansijske uslove u BiH, iako sa određenom vremenskom odgodom - ističe Pepić.


- Ovo bi moglo doprinijeti bržem razvoju privatnog sektora i povećanju životnog standarda. Međutim, nije sve bez rizika. Snižavanje kamatnih stopa može ponovo pokrenuti inflacione pritiske, iako trenutno inflacija nije visoka kao što je bila u prethodnim godinama. Bankarski sektor mora pažljivo upravljati rizicima kako bi obezbijedio stabilnost, posebno u periodu promjena kamatnih stopa. Održavanje adekvatne kapitalizacije i likvidnosti banaka biće ključno za sprečavanje finansijskih nestabilnosti - objasnio je Pepić.

Ekonomistkinja Radmila Grbić kazala je da, iako je najavljeno da bi Evropska centralna banka mogla u junu sniziti kamatne stope, i to se desi, da, prema njenom mišljenju, to neće biti značajno smanjenje usljed bojazni od ponovnog povećanja inflacije.

- Smanjenje bi moglo dovesti i do nižih kamatnih stopa u BiH, prije svega kamatnih stopa na obične potrošačke kredite, ali to smanjenje ne treba očekivati do kraja ove godine - naglasila je Grbićeva.

Evropska centralna banka

ECB

Siniša Pepić

Radmila Grbić

Kristin Lagard

Izabel Šnabel

niže kamate

kamatne stope

inflacija

monetarna politika

smanjenje kamatnih stopa

potrošački krediti

stambeni krediti