Da li privatnost ima cijenu?

Možda djeluje kao nesuvislo pitanje, a odgovor NE očigledan, ali ispostavilo se da nije baš tako jednostavno. Kako se uopšte došlo do tog pitanja?


Pokušaji Mete da "zaobiđe" GDPR

Svi oni koji koriste platforme kompanije Meta kao što su Facebook i Instagram, mogli su da primjete da Meta koristi podatke korisnika za bihevioralno (ciljano) oglašavanje koje se zasniva na posmatranju ponašanja pojedinaca kroz njihove online aktivnosti (posjete internet stranicima, pretraga onlajn sadržaja, interakcije sa platformama i drugim korisnicima, lajkovi i drugi klikove, itd).

Međutim, da li je to dozvoljeno? Od početka primene GDPR-a u maju 2018. godine, Meta nikako da "pronađe" odgovarajući osnov za obradu tih podataka u svrhu bihevioralnog oglašavanja. Najprije je Meta tvrdila da je praćenje ponašanja korisnika i onlajn oglašavanje dio "usluge" i kao takvo neophodno za izvršenje ugovora koji su korisnici zaključili sa Metom prihvatajući Uslove poslovanja. Nakon što je Evropski odbor za zaštitu podataka (EDPB) u decembru 2022. godine odlučio da ugovor ne može da bude adekvatan pravni osnov za bihevioralno oglašavanje, Meta je riješila da se osloni na legitimni interes. Međutim, Evropski sud pravde je u julu 2023. godine donio odluku C-252/21 kojom je zaključeno da Meta ne može da koristi ni legitimni interes za bihevioralno oglašavanje.

Umjesto da nakon neuspjelih pokušaja, kompanija Meta jednostavno uskladi poslovanje i i zatraži pristanak korisnika za bihevioralno oglašavanje u skladu sa GDPR-om, došlo se do novog rješenja – "Pay or Okay" modela, ili poznatog još i kao "consent or pay (pristani ili plati)" modela.


Šta je "Pay or Okay" model?

Ukratko, ukoliko korisnici ne žele da se njihovi podaci koriste za bihevioralno oglašavanje, ne moraju da daju pristanak, ali zato moraju da plate određeni iznos na godišnjem nivou da bi koristili uslugu. Navedeni model su uskoro počele da slijede i druge organizacije i kompanije u državama Evropske Unije.

Iako postoji nedvosmislen stav nadležnih organa da recimo pristanak dat kroz unaprijed označena polja nije zakonit, plaćanje za podatke je stvorilo zabunu kod nadležnih organa, te su organi za zaštitu podataka Norveške, Holandije i Njemačke zatražili od EDPB-a mišljenje da je ovako dat pristanak u skladu sa GDPR-om.


Koje je stanovište EDPB-a?

Nakon puna 3 mjeseca, EDPB je usvojio dugo očekivano mišljenje 17/04/2024. godine koje je ograničio samo na implementaciju "Pay or Okay" modela od strane velikih onlajn platformi i to isključivo za svrhu bihevioralnog oglašavanja.

U svom mišljenju EDPB je zaključio da u većini slučajeva neće biti moguće (ne i da nije moguće) da velike onlajn platforme ispune zahtijev za dobijanje važećeg pristanka ako korisnici imaju samo izbor ili da daju podatke u svrhe oglašavanja ili da plate naknadu, jer korisnici nemaju pravu slobodu izbora prilikom davanja pristanka. S tim u vezi, EDPB ističe da bi velike onlajn platforme trebalo da razmotre treću besplatnu, ekvivalentnu alternativu svojoj usluzi koja ne uključuje bihevioralno oglašavanje.

Dakle, velike online platforme treba da procijene, od slučaja do slučaja, da li je naknada odgovarajuća uopšte i koji iznos je primjeren u datim okolnostima, imajući u vidu zahtjeve važećeg pristanka prema GDPR-u, kao i potrebu da se spriječi da se osnovno pravo na zaštitu podataka transformiše u nešto za šta bi pojedinci morali da plate da bi uživali, ili u privilegiju rezervisanu samo za bogate ili dobrostojeće.


Šta je zaključak na kraju?

Iz pravne perspektive, navedeno mišljenje EDPB-a ne donosi pravnu sigurnost i ne rješava pitanje, čak više otvara neka nova – Pod kojim uslovima bi bilo moguće primijeniti "Pay or Okay" model? Šta bi bila adekvatna alternativa? Da li druge organizacije koje nisu velike online platforme ili za neku drugu svrhu ipak mogu da traže naknadu za naše podatke? Koja bi onda to bila primjerena cijena privatnosti?

Naumović i Partneri

Meta

Facebook

Instagram

Evropski odbor za zaštitu podataka

Evropski sud pravde

privatnost

problem privatnosti na mrežama

korišćenje podataka korisnika

GDPR

Pay or Okay model

bihevioralno oglašavanje

zaštita podataka o ličnosti