Srpskoj prijeti gubitak pola milijarde maraka
Komentari
TE Gacko (Foto: ritegacko-rs.ba)
Ali, tu nije kraj problemima, jer Republici prijeti još jedan arbitražni spor, ovoga puta sa Hrvatskom, a u igri je ponovo 200 mil KM, koliko u vidu odštete od Rudnika i termoelektrane Gacko planira da traži Hrvatska elektroprivreda (HEP).
Prvo ćemo se ukratko posvetiti onome što je već izgubljeno.
Naime, 1. maja ove godine, Arbitražno vijeće u Londonu odbacilo je zahtjev Republike Srpske, odnosno BiH, da se poništi arbitražna odluka kojom je Srpska bila obavezana da isplati 90 mil KM odštete slovenačkoj kompaniji Vijadukt, zbog jednostranog raskida ugovora o koncesiji za izgradnju hidrocentrala na Vrbasu, a koji je potpisan 2004. godine.
Ovo je za portal Capital potvrdio Predrag Baroš, pravni zastupnik Vijadukta.
Kompletan slučaj datira iz 2004. godine, kada je Vlada Republike Srpske sa HES Vrbas, potpisala ugovor o dodjeli koncesije za izgradnju HE Krupa i HE Banjaluka - Niska, vrijedan 165 mil KM.
Međutim, uslijedili su protesti građana Banjaluke, koji su se protivili projektu, što je dovelo do toga da se nije realizovao do 2015. godine, čime je ugovor raskinut.
Zbog raskida ugovora, kompanija Vijadukt iz Slovenije, koja je većinski vlasnik HES Vrbas, podnijela je Vladi Srpske odštetni zahtjev vrijedan 46 mil EUR (90 mil KM). Pošto do dogovora nije došlo, Vijadukt je 2016. godine podnio zahtjev za arbitražu sa BiH u Vašingtonu.
Drugi poraz od Slovenaca potvrđen je u januaru ove godine.
Tada su predstavnici Rudnika i termoelektrane Ugljevik, Elektrogospodarstva Slovenije i Holdinga Slovenske elektrane potpisali tri ugovora povodom arbitražnog spora koji je trajao deceniju i po, između ugljevičkog preduzeća i slovenačke elektroprivrede, a kojim je traženo da RiTE, odnosno Elektroprivreda Republike Srpske (ERS), treba da plati 67 mil EUR (131 mil KM), na ime prouzrokovane štete po osnovu neisporučene trećine proizvedene električne energije, za period od 12. juna 2011. godine, do 31. decembra 2021. godine.
Srpska se ugovorima obavezala da će novac iz svojih sredstava platiti ERS u 14 polugodišnjih rata, kao i da će iz RiTE Ugljevik isporučivati trećinu proizvedene struje Sloveniji, sve dok bude radila. Međutim, to nije sve.
RiTE Ugljevik će takođe morati da plati i kamatu zbog neisporučene struje, a ona iznosi dodatna 58,2 mil EUR, odnosno oko 116 mil KM.
Sličan problem sa neispunjenim obavezama koje se tiču isporuke struje ima i Rudnik i termoelektrana (RiTE) Gacko, s tim da oni muku muče sa Hrvatima.
Nezavisne novine već su pisale o čemu se radi, ali nije zgoreg podsjetiti da Hrvatska elektroprivreda od RiTE Gacko traži 100 mil EUR (oko 200 mil KM) i kamate na ime obeštećenja po osnovu ulaganja u izgradnju termoelektrane iz osamdesetih godina prošlog vijeka.
Tada se RiTE obavezala da će Hrvatskoj isporučivati jednu trećinu proizvedene struje, a obaveze su redovno plaćane do 1992. godine, kada je počeo rat u BiH.
HEP je na tom planu 2017. godine, poslao zahtjev za mirno rješavanje spora Savjetu ministara BiH (mirno poravnanje), tražeći da im se na ime odštete plati 100 mil EUR. Međutim, od tada se situacija nije pomjerila sa mrtve tačke, pa se hrvatska strana okrenula namjeri da pokrene međunarodni arbitražni spor.
Nezavisne od rukovodstva RiTE Gacko nisu uspjele saznati da li ima novih informacija u vezi s ovim pitanjem, a isto su prošli u pokušaju da dobiju stav od Petra Đokića, ministra energetike i rudarstva Republike Srpske.
Vrijedi podsjetiti da je Radovan Višković, premijer Srpske, najavio da će, ukoliko HEP krene u arbitražu, Republika Srpska pokrenuti protivtužbu, kojom bi tražila da joj Hidroelektrana (HE) Plat kod Dubrovnika, a koja je dio hidrosistema Trebišnjica, nadoknadi preuzetu i nenaplaćenu električnu energiju od 1994. godine.
Ekonomista Slaviša Raković ističe za Nezavisne da će Srpska preživjeti gubitak novca, ali da je šteta nenadoknadiva u smislu da su se tim parama mogli pokrenuti novi projekti. Stava je da u ovom slučaju ne možemo na isti način gledati na slučajeve u Ugljeviku, Gacku i Banjaluci, jer se radi o različitim periodima.
- Da se radilo po propisima, u Vrbasu nikad ne bismo došli u situaciju da imamo spor. To je zaista vrijedno istrage da se vidi zašto je došlo do toga i neko bi trebalo da odgovara - smatra Raković, dodajući:
- Ugljevik je izgubio. Što se tiče RiTE Gacko, tu imamo mnogo kompleksnije odnose sa HEP-om, jer se u isti koš u taj slučaj mogu staviti i Hidroelektrane u Dubrovniku.
Raković kaže da je ključ svega ispitati gdje godinama nestaju milioni maraka iz javnih energetskih preduzeća te da Srpska u bilo kom trenutku može biti suočena sa nekom arbitražom, ukoliko sa druge strane projekta stoji neki strani investitor.
- Uzmite samo Rašida Serdarova, evo, ja čekam da on počne da tuži za bilo šta. Ne bi me čudilo. Podsjetiću vas i na to da je kroz IRB RS nestalo 300-400 miliona KM, pa nikom ništa. Kad nestane neki novac, treba da se zapitamo gdje je on ispario, pa nije u termoelektrani. Kako vrijeme prolazi, trag novca se uništava, a niko ne odgovara za to - upozorio je Raković.
Firme:
Vlada RS Banja Luka
ZP R i TE Gacko a.d. Gacko
Hes Vrbas a.d. Krupa na Vrbasu
Ministarstvo energetike i rudarstva RS
Mješoviti Holding ERS - MP a.d. Trebinje - ZP RiTE Ugljevik A.D. Ugljevik
Vijeće ministara BiH
HEP-Hrvatska elektroprivreda d.d Zagreb
Tagovi:
Rudnik i termoelektrane Gacko
HES Vrbas
Rudnik i termoelektrane Ugljevik
RiTE Ugljevik
RiTE Gacko
Elektrogospodarstvo Slovenije
Holding Slovenske elektrane
HEP
Vijadukt
HE Krupa
HE Banjaluka Niska
Predrag Baroš
Petar Đokić
Radovan Višković
Slaviša Raković
arbitraža
rbitraže
spor
sporovi
energetski sektor
Komentari
Vaš komentar
Naš izbor
Rubrike za dalje čitanje
Potpuna informacija je dostupna samo komercijalnim korisnicima-pretplatnicima i neophodno je da se ulogujete.
Pratite na našem portalu vijesti, tendere, grantove, pravnu regulativu i izvještaje.
Registracija na eKapiji vam omogućava pristup potpunim informacijama i dnevnom biltenu
Naš dnevni ekonomski bilten će stizati na vašu mejl adresu krajem svakog radnog dana. Bilteni su personalizovani prema interesovanjima svakog korisnika zasebno,
uz konsultacije sa našim ekspertima.